Iz bogatog novinarskog opusa, koji broji oko 25 hiljada tekstova objavljenih u Pobjedi, Univerzitetskoj riječi i Prosvjetnom radu, dugogodišnji novinar Gojko Knežević izdvojio je naslove o školstvu i obrazovanju.
Knjiga “Crnogorsko školstvo-teme i zapisis” sedmo je svjedočanstvo Kneževićevog pregalačkog novinarskog rada sačinjeno od razgovore sa univerzitetskim profesorima, zapisa o školama, fakultetima, uzornim prosvjetnim radnicima, talentovanim đacima i studentima, a podjeljeno u nekoliko poglavlja pod nazivima “Bogata tradicija školstva”, “Oktoihom okićeni” , “Zapisi” , “Odlikaši ovjerili talente”, “Izazovi za djecu i odrasle” , “Putevi i stranputice” i “Jezik i politika”.
Za autora promocija knjige na Filozofskom fakultetu ima posebno značenje.
“Promociju ove knjige na Filozofskom fakultetu doživljavam najiskrenije kao priznanje za višedecenijsku plodnu i profesionalno korektnu saradnju sa ovom ustanovom, u čijoj sam predhodnici – Pedagoškoj akademiji prije pet decenija studirao i sa ove govornice, kao studentski aktivista, učestvovao u raspravama o tada aktuelnoj reformi obrazovanja, da bi potom četiri decenije kao novinar posvećeno pratio i novinarski podržavao prerastanje Pedagoške akademije u Nastavnički fakultet, a iz njega nastajanje Filozofskog, Filološkog i Fakulteta za sport”, kazao je Knežević.
Izdavajući školstvo kao krucijalni segment, polazište i ishodište cjelovitog društvenog razvoja autor, kaže dekanka Filozofskog fakulteta Tatjana Novović, prikazuje razvojni put vaspitno-obrazovnih ideja u Crnoj Gori, sa posebnim naglaskom na srednje i visoko obrazovanje.
“Daje kontekst društvene odgovornosti i uloge škola i drugih obrazovnih institucija, kao i školstva unutar specifičnosti regionalnog, nacionalnog i lokalnog miljea. Razvoj i promjene školstva autor prikazuje i kroz vizuru brojnih intervjuisanih profesora, nastavnika, studenata nastojeći da rekonstruiše hronologiju školskih reformi u našoj sredini, njihovo pedagoško, ideološko i političko utemeljenje”, naglasila je Novović.
Recezent knjige profesor Dušan Krcunović kaže da nas djelo “ Crnogorsko školstvo-teme i zapisi” vraća na početke, ne zbog nostalgije za idealizovanom prošlošću, već zbog potrebe za orjentacijom u današnjici.
“Značaj Kneževićeve knjige ogleda se u tome što nam ona omogućava da pratimo proces nastanka i razvoja crnogorskog školstva od samog osnivanja Cetinjske bogoslovije, kada su prvi učitelji bili vjeroučitelji , kada su najvažniji školski predmeti bili srpski jezik i vjeronauka, pa sve do doba “medokratije” na naš način, na domaći način, kada je srpski jezik iščupan iz crnogorskog obrazovnog sistema, a njegovi profesori ostrakizovani uz nedopustivo ćutanje akademske zajednice”, rekao je Krcunović.
Kneževićeva knjiga, smatra recezent profesor Veselin Matović, nije cjelovita istorija, ali jeste uzorna čitanka o uspeću i padu crnogorskog obrazovanja, djelom i crnogorskog novinarstva.
“Gojko se kao vrstan novinar nije u svojim izvještajima zadovoljavao novinarskim stereotipom koji podrazumjeva odgovore na takozvana četiri pitanja - ko, šta, kada, gdje, nego je uporno tragao, posebno kada se radilo o krupnim pitanjima obrazovanja i za onim, za pravu medijsku informaciju, veoma važnim kako i zašto. Odgovore na ta pitanja tražio je ne od političara, nego ponajčešće u dobro pripremljenim i znalački vođenim intervjuima sa provjerenim stručnjacima koji su imali šta da mu kažu o putevima, i još više o straputicama obrazovanja”, kazao je Matović.
Tekstovi Kneževića, kaže profesor Marijan Premović, doprinose boljem razumjevanju razvoja i značenja crnogorskog školstva.
“Ova publikacija ne samo da podsjeća na prošlost našeg obrazovnog sistema već nas podstiče da promišljamo o njegovoj budućnosti sa svješću o izazovima, ali i sigurni da bez kvalitetnog obrazovanja nema ni napretka ni budućnosti. Vjerujem da će “ Crnogorsko školstvo-teme i zapisi” naći svoje mjesto ne smao u bibliotekama i arhivima već do čitalačke publike, kao i u istraživačkim projektima i javnim raspravama”, poručio je Premović.
Novinar u penziji Gojko Knežević objavio je i zbirke reportaža “Ljudi pomena vrijedni” i “Neobični među nama”, izbor intervjua “Susreti i riječi”, izbor tekstova o arheologiji i poljoprivredi “Tragovima života” i “Sela i domaćini”, kao i izbor reportaža “Pitomina divljih predjela”.
