Govoreći o nastanku knjige koja je okupila 25 tekstova istaknutih naučnih, kulturnih i javnih ličnosti Crne Gore i regiona, Aleksandar Radoman je rekao da je prije 10 mjeseci na istom mjestu promovisana knjiga eseja Filozofija panađura, koju je napisao profesor Perović.
''Nije se tada ni naslutiti moglo da će to biti posljednja njegova knjiga na čijoj ćemo se promociji radovati duhovnoj gozbi, tom posve izuzetnom spoju intelektualne lucidnosti i duhovitosti, tako karakterističnom ne samo za njegove javne nastupe već i za manje formalna, prijateljska druženja. Njegov brzi odlazak ostavio nas je u nevjerici, onako kako redovno biva kad nas napuste osobiti ljudi, neobične snage i životne siline'', naveo je Radoman.
Kako je rekao, Milenko Perović bio je istinska snaga crnogorstva, uzvišene ideje satkane od antiimperijalizma i slobode, lišene svakog tribalizma, primitivizma ili natruha malograđanske prijetvornosti, koje je toliko snažno prezirao.
''Otud eseji Milenka Perović svih ovih decenija, a osobito u nekoliko posljednjih godina, kad su mnogi zaćutali i utonuli u udobni san konformizma, nijesu bili pasivno svjedočanstvo jednog vremena i potvrda da i danas postoje vrhunski intelektualci, spremni po svaku cijenu braniti drevne vrijednosti „slobode i voljnosti“, već su značili i mnogo više. Koliko su reflektovali zbilju vremena zlog, Perovićevi eseji postali su i važan agens otpora hegemonijskim diskursima i mehanizmima opresije koje koriste nosioci moći, postojano braneći ideale antifašizma i slobode'', naveo je on i kazao da ''ova država i ovo društvo Milenku Peroviću duguju ne samo trajnu časnu uspomenu, već i mnogo više od toga''.
U svom izlaganju Radovan Damjanović rekao je da Profesor Perović je bio intelektualac sa veoma širokim opštim obrazovanjem, što je i svojstveno filozofima.
''Ali je pored toga imao i dosta rijetku sposobnost tkz. spekulativnog mišljenja. Bilo ga je uživati slušati kako svoje tvrdnje, poglede na razna složena društvenih pitanja, složene društvene odnose, izlaske iz kriznih stanja tumači i sa lakoćom se poziva na najpoznatije ličnosti evropske filozofske tradicije: Sokrata, Aristotela, Platona, Hegela, Kanta, Ničea, Sartra, Marksa, Lenjina, Lukača, Bloha, Markuzea, Kangrge, Gaja Petrovića i dr. Kao jedan od najreferentnijih i najplodnijih stvaralaca ostavio impresivno naučno djelo Crnoj Gori, a što se može viđeti u biografskim podacima objavljenim u knjizi o kojoj večeras govorimo'', rekao je Damjanović na predstavljanju knjige.
U ime porodice pokojnog profesora Perovića, zahvalio se Miloš Perović.
’’Prije svih, zahvaljujem se Udruženju boraca NOR-a, Antifašistima Nikšića i drugu Batu Mirjačiću što su sakupili tekstove nastale povodom Milenkove smrti i priredili ovaj divni zbornik koji je pred nama, a kojim se odaje počast čovjeku i intelektualcu čija je širina znanja i obrazovanja bila relevantna i daleko izvan granica postjugoslovenskog prostora i našeg jezika. Potom bih se zahvalio i svim autorima čiji su tekstovi u danima nakon odlaska našeg oca i supruga činili našu tugu i bol mnogo podnošljivijom. Zahvaljujem se i ljudima sa FCJK za sve što su uradili nakon Milenkove smrti, ali i za sve ono što čine sada i što će tek učiniti, kako na polju nauke, tako i na polju društveno-političkog delovanja. Milenko je bio ponosan na vas kao ljude i akademske delatnike i često je isticao, kako u javnim istupima, tako i u privatnim razgovorima, da se ne boji za budućnost Crne Gore jer imamo vas i vaše saradnike’’, rekao je Perović u svom obraćanju.
Tekstovi koji čine knjigu "Odlazak Milenka A. Perovića - ime koje znači i zrači", saopštili su iz UBNOR-a i antifašista Nikšića, nastali su poslije smrti prof. dr Milenka Perovića.
