Sada je to luksuzno opremljena dvojezična fotomonografija jednostavno nazvana „Nikšić“, koja je promovisana u sklopu Programa podrške razvoju kulture, a u organizaciji Udruženja boraca NOR-a (UBNOR) i antifašista Nikšića, Društvo prijatelja i poštovalaca Nikšića i lokalne turističke organizacije. Na 130 strana, sa 350 fotografija, Vujačić je predstavio istoriju Nikšića od trećeg vijeka do danas, trudeći se da to bude najljepše lice grada pod Trebjesom.
U monografiji se nalaze i dva teksta, arhitekte Branislava Rakojevića i arheologa Zvezdane Vušović Lučić.
“Knjiga bi mogla biti album bez teksta. Raduje me što počinje tekstom i fotografijama o Crvenoj stijeni i što prati hronološki dešavanja u samom gradu”, kazala je Vušović Lučić koja se osvrnula na značaj arheološkog nalazišta Crvena stijena i šta je u poslednjih deset godina urađeno na polju istraživanja, kada je taj lokalitet u pitanju.
“Zahvaljujući Maksimu mnogo toga znamo o našem gradu. Ovo što on radi je plod jednog neumornog istraživačkog, prikupljačkog rada, a sve iz želje da se prošlost očuva, sadašnjost obradi i da se budućnost predskaže”, kazao je Rakojević.
Direktorica TO Nikšić Dragica Popović kazala je da knjiga sadrži izuzetne fotografije koje na dostojan način reprezentuju autorov pogled i istinsku ljubav prema Nikšiću.
“Na pravi način su formulisani i istaknuti svi segmenti koje mi turistički treba da predstavimo i da se pohvalimo onim što Nikšić ima. Voljela bih da se nađe načina da ova knjiga bude dobro zastupljena u knjižarama kako bi bila dostupna svima koji vole Nikšić i koji posjete naš grad”, kazala je Popović.
Prema riječima Dragana Mitova Đurovića samo grad koji ima hroničara kakav je Maksim Vujačić je grad. Ostalo su mjesta gdje ljudi žive.
“Ova kniga i sve što je Maksim stvorio je jedna velika biblioteka uspomena, biblioteka koja ostaje generacijama. Svi smo mi dužnici, a samo rijetki su zaslužnici. Zaslužnici su oni koji su odužili svoje dugove bližnjima i svom zavičaju. Maksim se na najljepši način odužio prijateljima”, kazao je Đurović.
Vujačić je, prema njegovim riječima, odabrao put istraživača, tragača, novinara, hroničara. On je, kako je rekao, čovjek koji je duša Nikšića.
“Novinarstvo je vjera, a Maksim svojim djelom potvrđuje da je vjerovao u sve ono što radi. Novinarstvo je hrabrost, a Maksim je hrabro koračao i preko mnogih prepreka prošao. Vujačić nije novinar nego pisac koji je pisao u novinama, čovjek koji je napravio biblioteku, koji daruje, a onaj koji daruje i koji daje i koji to čini čitavog života zaslužuje duboko poštovanje”, kazao je Đurović.
Prema riječima Slobodana Bata Mirjačića, predsjednika UBNOR-a i antifašista Nikšića, u pomenutoj fotomonografiji slike govore više od riječi. Podsjetio je da je Vujačić 1991. godine utemeljio biblioteku „Arhiv uspomena“ koja je objavila 50 knjiga, od kojih je 26 njegovih, kao i da je autor mnogih emisija i tekstova koji su na najbolji način predstavili ono najvrijednije što Nikšić ima.
“Za 35 godina rad Vujačić je dobio dosta nagrada i odlikovanja, a najznačajnija su Septembarska nagrada oslobođenja Nikšića, ‘Zaloga’ Književne zajednice ‘Vladimir Mijušković’, diploma Društva crnogorskih novinara za poseban doprinos razvoju novinarstva. Siguran sam da će se iz bogate arhivske građe, fotografija, dokumenata, zapisa koje Maksim posjeduje izroditi i nova djela, a iz njih i nagrade”, poručio je Mirjačić.
Prema njegovim riječima o značaju knjige najbolje govori to što su četiri promotera odlučila da je predstave, ali i prepuna sala Gradske kuće u kojoj se tražilo slobodno mjesto za stajanje.
Maksim Vujačić se zahvalio organizatorima, publici i Ministarstvu kulture koje je finansijski pomoglo objavljivanje fotomonografije, a posebno ministru Pavlu Goranoviću jer, kako reče, konačno postoje ljudi koje „ne morate vući za rukav da pomognu“, što će puno značiti mladim stvaraocima koji se bave sličnim stvarima. Zahvalio se ekipi fotografa koji su, kako je kazao, zaslužni jednako koliko i on što knjiga, koja predstavlja „koktel umjetničke i dokumentarne fotografije“, tako izgleda.
„Jedan znameniti Nikšićanin koji Nikšić voli više od svih nas, najznačajniji književni stvaralac poslije Mirka Kovača, o kome se ovaj grad ogriješio, Božo Koprivica napisao je - u ovom gradu ja nemam više nikog svog, a sve moje je tu“, kazao je Vujačić, istoričar nikšićke svakodnevice, Brodelov sljedbenik.
Izvor: vijesti.me
