Radonjić je za Vikend novine pojasnio da je u pitanju polubijelo brašno, te da će predložiti da se to brašno podijeli pekarima kako bi od njega pravili polubijeli hljeb koji ne bi koštao više od 40 centi.
“U tom slučaju, kao za vrijeme druga Tita, rabat bi bio pet posto, a ne kao sada 40%. Inače, cijena tog hljeba je 70, 80 centi iz uvoza. Narod će odlaziti u market da kupuje takav hljeb po cijeni od 40 cijeni, i njima je itekako veliki rabat pet posto”, rekao je Radonjić.
Sudbinu gladnih u Crnoj Gori, kako je rekao, drže tri čovjeka vlasnika megamarketa koje, kako je rekao, nikad niko nije napomenuo da sve to ne smiju da rade.
Prvi čovjek Udruženja pekara kaže da proizvodnja hljeba i bezbjedonosno pitanje, jer kad bi pekari prestali da rade, koliko je sjutra bi se zaboravila identitetska pitanja i ustoličenje mitropolita Joanikija.
“Stručnjaci iz oblasti vinarstva, to je Branko Ćetković, koji je zadužen za pšenicu, i stručnjaci iz pekarstva, to sam ja, predlažemo Vladi Crne Gore da se ta pšenica samelje na tehnološkom principu brašna tip 850, i dio te sirovine ide kao stočno brašno, a dio ide za hljeb koji se zove polubijeli”, rekao je Radonjić.
On podsjeća na vrijeme Titove Jugoslavije, kada je postojao zakon po kojem se morao proizvoditi taj hljeb: “Njega je to brinulo, nije ga brinuo bijeli hljeb, nego polubijeli. On se morao naći u pekarama. Taj hljeb proizvodimo mi pekari i on se zove polubijeli narodni hljeb Tito”.
Podsjećamo, u pitanju je više od deset tona francuske pšenice koju je Vlada Duška Markovića kupila zbog epidemije koronavirusa, krajem aprila prošle godine za 2,4 miliona eura.
Iz Ministarstva za ekonomski razvoj krajem prošle godine je saopšteno da država trpi štetu zbog pšenice koja je stigla iz Francuske, jer nije uskladištena u odgovarajućim uslovima i silosima.
Saopšteno je i da nije bio prodat ni gram pšenice, koju su insekti napali u dva navrata - u junu i novembru prošle godine, za šta je država morla da izdvaja dodatna sredstva.
Radonjić je Vikend novinama rekao i da su zanatske firme, odnosno pekari, otkazale trgovačkim lancima saradnju, što znači da sa njima više uopšte ne rade pa se na njihovim rafoviima više ne mogu naći specijalni hljebovi.
“Imaju ovi uvozni hljebovi s konnzervansima, ali naših zanatskih, pravih hljebova, nema više u trgovačkim lancima”, rekao Radonjić.
Kad je riječ o poskupljenju hljeba, on kaže da ne postoji pekar na svijetu koji će dati prijedlog za poskupljenje hljeba, jer pekar čuva svoje potrošače.
Izvor: Vikend novine
