"Od tog broja, 12 prijava se odnosi na vršnjačko nasilje, a pet na kritiku vlasti, stanja u državi i slično. Jedna prijava je bila od strane učenika, dok su ostale slučajeve prijavljivali roditelji. U pitanju su prijave fizičkog, verbalnog, sajber i socijalnog nasilja", precizirali su iz resora prosvjete.
Službenici tog ministarstva procesuirali su sve prijave koje su primljene preko telefonske linije za prijavu vršnjačkog nasilja.
"Nakon dobijanja odgovora od obrazovno-vaspitnih ustanova, dalje možemo postupati u odnosu na njih", objašnjavaju iz ministarstva.
Ova linija otvorena je 24 sata, s tim što se nakon 15 časova pozivi i poruke snimaju i preslušavaju narednog dana.
Državni sekretar u Ministarstvu prosvjete Maša Stevović ocijenila je da je vršnjačko nasilje u školama sistemski problem sa kojim se svi udruženo moramo boriti.
"Ministarstvo prosvjete će, kako je već najavljeno, insistirati na vanrednom angažovanju svih u lancu, kako direktora obrazovnih ustanova, tako i svih službi, u cilju što bolje prevencije i adekvatnog odgovora na bilo koji oblik nasilja. Njegovanje empatije, drugarstva i zajedništva mora biti imperativ svih nas. Porodica jeste stub i vrijednosti koje se djetetu usade ostaće sa njim dovijeka, ali i škole, kao obrazovne ustanove, mogu kanalisati ideje i usmjeriti djecu u pozitivnom pravcu. Nasilje je neprihvatljivo, zvali ga mi vršnjačkim, fizičkim, psihičkim ili sajber", kazala je Stevović.
Ona podsjeća da su od 1. septembra 2022. godine do 19. aprila 2023. registrovana 73 slučaja vršnjačkog nasilja u osnovnim i srednjim školama na teritoriji Crne Gore.
"Registrovano je 67 učenika koji trpe nasilje i 140 učenika koji vrše nasilje nad drugima. A šta je sa neprijavljenim slučajevima? Podsjećam da je besplatna telefonska linija za prijavu vršnjačkog nasilja 080 777 777 dostupna svim građanima, bez obzira na starost i status, 24 sata dnevno, i apelujem i ohrabrujem sve da iskoriste tu mogućnost", ističe Stevović.
Ona je dodala da su izazovi digitalnog društva naša svakodnevica.
"Sveobuhvatna umreženost ima velike benefite, ali donosi i probleme u vidu negativnih kampanja, dezinformacija, govora mržnje i drugih toksičnih sadržaja. U odgovoru na te izazove od velikog je značaja i medijsko obrazovanje mladih. Obrazovne strategije u Crnoj Gori koje se oslanjaju na evropske i globalne politike medijskog opismenjavanja doprinose razvijanju ključnih kompetencija za 21. vijek. Odobren je predmet Medijska pismenost za osnovne škole i đaci će imati mogućnost izbora u sedmom,osmom ili devetom razredu, a predmet će moći da predaju svi nastavnici/ce koji prođu adekvatnu obuku. U Crnoj Gori će, dakle, od školske 2023/2024. godine osnovci izučavati medijsku pismenost kao izborni predmet. To je prvi korak u pozitivnom pravcu i jedan od načina pripreme djece za što bolje snalaženje u savremenom svijetu", kazala je Stevović.
Ona naglašava da je prevencija ključna, a proaktivan stav i djelovanje svih u lancu je prijeko potreban.
"Problem vršnjačkog nasilja ne rješava se preko noći, ali zajednički se može riješiti i potrebno je planirati strategije dugoročno. Važno je osigurati sistem vrijednosti koji naglašava poštovanje i uvažavanje svih, sa svim sličnostima i razlikama. Nulta tolerancija na vršnjačko nasilje je imperativ, a odgovornost je na svima nama", poručila je Stevović.
Mjere i dalje samo u najavi
Premijer Dritan Abazović nedavno je najavio da će u narednoj školskoj godini početi primjena novih mjera za suzbijanje vršnjačkog nasilja. Iako su mnoge škole to tražile, iz Ministarstva unutrašnjih poslova je saopšteno da im neće biti dodijeljeni policajci zbog nedovoljnog broja službenika.
Ministar prosvjete Miomir Vojinović najavio je da će škole u narednom periodu dobiti školske čuvare.
Vladin Savjet za prava djeteta, kojim po funkcii predsjedava premijer, prikuplja predloge nadležnih institucija i ustanova, nevladinog sektora i stručnjaka za borbu protiv vršnjačkog nasilja i nasilja nad djecom.
