Onogošt logo
DANICA HOMES
Kultura

Promovisana „Dekonstrukcija hrišćanskoga mita u Pekićevu Vremenu čuda"

06:53 · 21.06.2019.onogost.me
Onogošt

Knjiga „Dekonstrukcija hrišćanskoga mita u Pekićevu Vremenu čuda“, autora Milana Markovića predstavljena je sinoć pred nikšićkom publikom u JU „Zahumlje“.

„Dekonstrukcija hrišćanskoga mita u Pekićevu „Vremenu čuda“ predstavlja dubinsku analizu satiričnog romana „Vreme čuda“ objavljeno 1965. godine, prvijenca crnogorskoga i južnoslovenskoga klasika Borislava Pekića.

Marković se služi savremenim antropološkim saznanjima o mitu, a centar njegovog istraživanja je analiza mita i mitskog mišljenja, te načinom na koji se ono transponuje u književno umjetnički tekst.

Kroz poglavlja knjige: Odnos prema mitu, Fiat lux, Smrt na Hinomu i Zaključci, recezentkinja knjige, Sofija Kalezić objašnjava da autor demonstrira kako rekonstrukcijom biblijskoga kultnog modela Pekić mijenja optiku čitanja novozavjetnih priča.

„On tako objašnjava da je prvi dio romana sačinjen iz sedam pripovjednih cjelina za koje su inspiraciju predstavljali biblijski motivi Isusovih čuda u Judeji, te da su u odnosu na biblijsku paradigmu predstavljena čuda izokrenuta i parodirana. Drugi dio romana sastoji se iz četiri poglavlja, u kojima je sagledana jevanđeljska priča iz perspektive apostola Jude. On je predstavljen kao najstrastveniji pobornik i pravi ideolog proročanstva o spasitelju, dok se za Isusa kaže da do njegovog razapinjanja na krst nikada nije došlo“, kazala je Kalezić.

Urednik izdanja, Aleksandar Radoman, sinoć je, između ostalog, ocijenio da knjiga pripada krugu najvrednijih monografija o književnom djelu Borislava Pekića.

„Prvorazredni kvalitet ove knjige to što njen autor nije analizi djela pristupio iz neke krute, unaprijed zacrtane teorijske perspektive već je posežući za svojevrsnim metodološkim eklekticizmom pažljivo tragao za najprimjerenijim metodama tumačenja Pekićeva teksta. Stoga je u knjizi prisutan širok raspon hermeneutičkih modela, od antropološkoga, mitološkoga, do naratološkoga ili poststrukturalističkoga“, objasnio je Radoman.

Književnik, Ethem Mandić objašnjava na koji način se događa „dekonstrukcija“ hrišćanskoga mita.

„Dekonstrukcija ne polazi od pretpostavke za „uništenjem“, „čistom negacijom“, već svođenjem mita, odnosno književnoga djela koje ga aktivira na njegove proste činioce i nudi deskripciju tih činjenica, upravo, ne bi li osvijetlio ono bogatsvo novih značenja prisutno u „Vremenu čuda“, istakao je Mandić.

Autor, Milan Marković ističe da knjiga predstavlja period istraživačkih napora i određenih filozofskih pitanja koja su zastupljena kod Pekića. On objašnjava da je njegov cilj bio da pruži jednu svježu perspektivu u tumačenju teksta.

„Govoreći o funkcijama i zadacima književnih teorija i samoj metodologiji tumačenju književnosti sam Pekić kaže: „Svako delo ima vlastito načelo po kome je izgrađeno, pa bi svakom odgovaralo imati svoju eksplozivnu teoriju koja ga objašnjava. Ključ koji otvara samo njegova vrata...“. Poštujuči eksplicitni navedeni stav autora trudio sam se da kopiram baš tu eksplozivnu hermenautiku vremena čuda“, kazao je Marković.

Studija „Dekonstrukcija hrišćanskoga mita u Pekićevu Vremenu čuda“ je 21. izdanje biblioteke Montenegrina, u kojoj se publikuju izdanja iz oblasti književne i jezikoslovne montenegristike Fakulteta za crnogorski jezik i književnost.

Promociju knjige su organizovali JU „Zahumlje“ i Fakultet za crnogorski jezik i književnost, Cetinje, a u okviru Nikšićke kulturne scene 2019.

Marija Goranović

Podijeli ovaj članak

Fiscall poz inline 6

Komentari

Ovaj razgovor se vodi prema Onogoštovim pravilima. Molimo, pročitajte pravila prije ulaska u diskusiju.

Učitavanje...

Učitavanje komentara...

Povezane vijesti

Predstava "Bajka o caru i slavuju“ u četvrtak u Nikšićkom pozorištu
Kultura

Predstava "Bajka o caru i slavuju“ u četvrtak u Nikšićkom pozorištu

U Nikšićkom pozorištu u četvrtak, 29. oktobra, biće izvedena dječja predstava „Bajka o caru i slavuju“, nastala po motivima istoimene bajke Hansa Kristijana Andersena, u produkciji Kruševačkog pozorišta.

26.10.2026.Saznaj više
Monografija o tri decenije Festivala glumca predstavljena na Sajmu knjiga u Beogradu
Kultura

Monografija o tri decenije Festivala glumca predstavljena na Sajmu knjiga u Beogradu

Monografija „Međunarodni festival glumca (1995–2025)“, koja donosi pregled tri decenije jednog od najznačajnijih pozorišnih događaja u Nikšiću, predstavljena je na 69. Međunarodnom sajmu knjiga u Beogradu.

24.10.2026.Saznaj više
VIDEO: Jovana Brnović i Nikolina Barać dijele prvo mjesto na studentskom takmičenju u recitovanju
Kultura

VIDEO: Jovana Brnović i Nikolina Barać dijele prvo mjesto na studentskom takmičenju u recitovanju

Na trećem studentskom takmičenju u recitovanju, održanom u amfiteatru Filološkog fakulteta, kao dio programa Festivala umjetnosti, nauke i kulture (FUNK) Univerziteta Crne Gore, prvo mjesto podijelile su Jovana Brnović sa Fakulteta dramskih umjetnosti i Nikolina Barać sa Medicinskog fakulteta UCG.

24.10.2026.Saznaj više
Violinista Stefan Milenković i pijanistkinja Natalija Mladenović nastupaju u Nikšićkom pozorištu
Kultura

Violinista Stefan Milenković i pijanistkinja Natalija Mladenović nastupaju u Nikšićkom pozorištu

U Nikšićkom pozorištu sjutra, 24. oktobra nastupiće violinista Stefan Milenković i pijanistkinja Natalija Mladenović, u okviru 21. Međunarodnog Guitar Festa Nikšić i programa Anagastum Classics.

23.10.2026.Saznaj više
Novi repertoar bioskopa Cinema 213
Kultura

Novi repertoar bioskopa Cinema 213

U bioskop Cinema 213 ove sedmice stižu tri nova filma -animirani “Vajldvud”, drama “Oni koje volimo” i horor “Clayface”.

22.10.2026.Saznaj više
"Imaginarijum": Gošća Sonja Vujadinović
Kultura

"Imaginarijum": Gošća Sonja Vujadinović

U koncertnoj sali Muzičke škole "Dara Čokorilo“ večeras će, sa početkom u 19 časova, biti održano novo izdanje „Imaginarijuma“. Gošća Kristine Radović biće novinarka Sonja Vujadinović, ovogodišnja dobitnica Nagrade oslobođenja Nikšića.

21.10.2026.Saznaj više
Promovisana „Dekonstrukcija hrišćanskoga mita u Pekićevu Vremenu čuda" | Onogošt