U okviru Sindikata uprave i pravosuđa početkom jula je konstituisan Strukovni odbor vatrogasaca – spasilaca Crne Gore, čiji je cilj, između ostalog, poboljšanje materijalnog i društvenog položaja pripadnika te službe.
Kako je saopšteno na konferenciji za novinare, zarade vatrogasaca-spasilaca su neujednačene, kreću se od 260 do 440 eura, prosječna – u koju su uračunati svi dodaci i pripravnost, iznosi oko 400 eura, a u pojedinim opštinama njihova isplata kasni i po šest mjeseci.
Na konferenciji je istaknuto da je jedan od najvećih problema nedovoljan broj zaposlenih u pojedinim službama, s obzirom na to da ih je, na primjer, u Tivtu 16, u Danilovgradu 12, a u Plužinama svega jedan.
Predsjednik Sindikata uprave i pravosuđa, Nenad Rakočević, kazao je da je odbor formiran kako bi se lakše izborili sa ogromnim problemima vatrogasaca-spasilaca u Crnoj Gori.
“Ovim putem dajemo punu podršku svakom vatrogascu-spasiocu koji se žrtvuje da bi kako treba odgovorio svom pozivu i obavezama, rizikujući svjesno i svoj život zarad života i materijalnih dobara koji su ugroženi ovom vatrenom stihijom u svim krajevima Crne Gore”, poručio je Rakočević.
On je podsjetio da je Vlada nedavno obećala stimulans za vatrogasce-spasioce.
“Pitamo ih da li je taj stimulans samo trenutnog karaktera, ili je trajno rješavanje ogromnog broja nagomilanih problema vatrogasaca koji ne rade samo ljeti, kada su aktuelni požari, već intervenišu u raznim situacijama tokom čitave godine”, rekao je Rakočević.
On je ocijenio da je trenutna situacija javno demantovala nedavnu izjavu direktora Direktorata za vanredne situacije, Mirsada Mulića, o dobrom stanju u službama zaštite.
“Pitamo ga da li zna kolike su plate tim ljudima, da u pojedinim gradovima nijesu primili po pet-šest plata, zna li da vatrogasci nemaju opreme i ljudstva”, naveo je Rakočević.
On je pozvao kolege iz Odbora vatrogasaca koji funkcioniše u okviru druge sindikalne centrale da budu jedinstveni, funkcionalni i da pokušaju zajedničkim snagama da rješavaju nagomilane probleme vatrogasaca-spasilaca.
“Strukovni odbori nijesu profitabilne organizacije, pa samim tim nema mjesta konkurenciji i inatu ako su nam iste smjernice, a to je poboljšanje materijalnog, finansijskog i radnog ambijenta za sve vatrogasce i spasioce Crne Gore”, poručio je Rakočević.
Sekretar Sindikata uprave i pravosuđa, Predrag Spasojević, kazao je da prepoznati ogromni problemi vatrogasaca-spasilaca u Crnoj Gori.
“Imamo jedan solidan broj članova iz te strukture. Do sada smo bili neorganizovani, i napravili smo ovaj Odbor koji će, nadam se, doprinijeti rješavanju njihovih problema”, kazao je Spasojević.
Predsjednik Odbora, Ratko Pejović, istakao je da današnja konferencija nije dolivanje ulja na vatru, “jer je situacija isuviše teška i dramatična da bi to ovaj pres bio”.
On je kazao da je jedan od najvećih problema sa kojima se vatrogasci-spasioci susreću nedovoljan broj zaposlenih u pojedinim službama.
“Primjera radi, Služba zaštite Tivat ima ukupno 16 zaposlenih. Ti ljudi moraju da čuvaju gradsko jezgro, i da se bore sa ovim požarima koji se dešavaju”, rekao je Pejović.
Kako je kazao, u Bijelom Polju je takođe 16 zaposlenih u Službi zaštite, u Danilovgradu 12, u Mojkovcu i na Žabljaku po osam, u Kolašinu šest, u Šavniku pet, a u Plužinama samo jedan.
Pejović je kazao da to nije pitanje samo za Direktorat za vanredne situacije, nego za lokalne uprave i predsjednike opština.
“Je li moguće da postupaju ovako kada je ova djelatnost u pitanju? Kada pokušavamo razgovarati sa njima, pozivaju se na evropski standard da na hiljadu stanovnika dođe jedan zaposleni vatrogasac. Ali, taj standard može da se primijeni u Evropi, ne može kod nas”, istakao je on.
Pejović je kazao da u Crnoj Gori, osim u Perastu i Krtolima, nema dobrovoljnih vatrogasaca, niti postoje jedinice civilne zaštite.
On je kao primjer naveo Češku koja ima sedam hiljada profesionalnih vatrogasaca i 70 hiljada dobrovoljaca.
“Crna Gora ima oko 600 vatrogasaca, i možda oko 50 do 100 dobrovoljaca. To su neuporedive kategorije”, pojasnio je Pejović.
On je kazao da je jedan od problema i neujednačenost zarada vatrogasaca-spasilaca od opštine do opštine.
“Koeficijent složenosti poslova se kreće od 3,1 do 4,1”, kazao je on.
Pejović je kazao da se plate vatrogasaca-spasilaca kreću od 260 eura u Andrijevici, do 440 u Danilovgradu.
“Prosječna plata je oko 400 eura, računajući sve dodatke, noćni rad i pripravnost”, precizirao je on.
Na pitanje u kojim opštinama je najizraženije kašnjenje zarada, on je kazao da se u Bijelom Polju vatrogascima duguje šest ili sedam plata.
Pejović je istakao da je nedostatak kolektivne i lične zaštitne opreme jedan od glavnih problema.
“U posljednje vrijeme se dosta radilo na tom planu i dosta je postignuto, ali je evidentno da oprema nedostaje”, rekao je on.
Pejović je podsjetio da vatrogasci, pored poslova koji su im propisani zakonom, rade i sljedeće poslove – peru kolovoze poslije saobraćajnih udesa, zalivaju parkovsko cvijeće, obavljaju veterinarske poslove, odnosno pelcovanje životinja, hvataju gmizavce, probijaju, nasipaju i čiste puteve zimi.
On je kazao i da Zakon o zaštiti i spašavanju koji je 1. jula stupio na snagu ima brojne nedostatke, a da mu je jedina prednost što prepoznaje pripravnost.
“Nijesmo zadovoljni rješenjima u Zakonu, i pokušaćemo u narednom periodu sve ono što mu nedostaje da ispravimo kroz donošenje kolektivnog ugovora za vatrogasce”, poručio je Pejović.
Izvor: MINA
