To se navodi u Izvještaju o stanju uređenja prostora u 2020. godini koju je Vladi dostavilo Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma.
„Prostor i stanovništvo su temeljne vrijednosti svake države, a prostor Crne Gore je osnova za ekonomski razvoj države, jačanje suštinske, osmišljene upotrebe prostornih potencijala, kao i očuvanje raznolikosti predjela i biodiverziteta”, ističe se u uvodu ovog dokumenta te dodaje kako „crnogorski prostor ima sve prirodne preduslove koji bi mogli obezbijediti njegovu valorizaciju i kvalitetan ekonomski razvoj”.
Od 2017, kada je započet proces legalizacije bespravnih objekata, do kraja prošle godine, podnijeto je 52.303 zahtjeva, od čega je obrađeno više od 45.000 zahtjeva ili oko 86 odsto. Svi zahtjevi su obrađeni u Bijelom Polju, Nikšiću, Kolašinu, Petnjici, Pljevljima, Rožajama i Kotoru. Istovremeno, donijeto je 1.185 rješenja o legalizaciji, 6.364 o prekidu postupka - od čega 2.587 zbog neusklađenosti sa planovima, a 284 rješenja radi rješavanja imovinsko-pravnih odnosa.
„Na ime naknada za komunalno opremanje građevinskog zemljišta, u budžete jedinica lokalne samouprave uplaćena su 2.459.917,34 eura, dok su obračunata 4.170.944,44 eura. Po zahtjevu vlasnika bespravnog objekta, ona može da se plaća jednokratno ili u mjesečnim ratama na 10 ili 20 godina”, pojašnjava se u dokumentu.
Takođe se podsjeća kako je izmjenama Zakona o planiranju prostora i izgradnji rok za podnošenje zahtjeva za legalizaciju neograničeno produžen. Naime, raniji rok je istekao 16. jula 2018. godine.
Izvor: Dnevne novine
