Do 2030. godine, kada će Nikšić biti krunisan titulom prijestonice kulture, ostaje nekoliko godina za pripremu, ali i za stvaranje sistema koji bi trebalo da ostane i nakon završetka godine titule.
„Pripremni period je značajan jer treba da postavi osnove i parametre na kojima bi programi 2030. funkcionisali, ali čini mi se da je još važnije da napravimo održiv sistem kako bismo i od 1. januara 2031. mogli da funkcionišemo na isti ili makar na sličan način“, ocijenio je Radojičić.
Finansijska podrška umjetnicima, kaže, jeste važna, ali nije jedino što je potrebno.
Nikšić već ima veliki broj kulturnih programa, pa Radojičić smatra da fokus ne treba da bude samo na njihovom broju.
„Riječ je o više stotina programa na godišnjem nivou i čini mi se da u tom broju programa svako može da pronađe nešto za sebe, ukoliko to želi. Evropska prijestonica kulture ne treba da teži daljem povećanju broja događaja na nivou godine. Cilj je da unaprijedimo selekciju, pa i kvalitet tih programa i, naravno, sa druge strane, da učinimo sve da osiguramo bolji uspjeh programa kod publike“, istakao je on.
A promjena, smatra, mora početi od malih stvari – od odnosa građana prema gradu, javnom prostoru i kulturnim institucijama.
Na pitanje kako vidi Nikšić 2030. godine, Radojičić kaže da se nada da ćemo u narednih nekoliko godina podići svijest o tome da je kultura i ne podmetati požare, ne paliti vatru na otvorenom tokom ljetnjih mjeseci, ne uništavati mobilijar u parkovima i na dječjim igralištima, ne remetiti javni red i mir bukom, preglasnom muzikom…
„Mislim da je to izuzetno važno, jer kada uspijemo da podignemo nivo svijesti pojedinca o tome koliko su male stvari, koje svako od nas može da uradi, važne za napredak zajednice, onda ćemo moći da govorimo o tome da li jedan ili drugi kulturni program više odgovara zajednici kojoj je namijenjen. Ako krenemo malim koracima, ako budemo imali objektivna ili, da kažem, manja očekivanja, čini mi se da ćemo postići veće rezultate. Evropska prijestonica kulture neće od Nikšića napraviti ni Mančester, ni Pariz, ni Moskvu, niti treba, ali može Nikšiću dati krila da se vrati vrijednostima na koje smo zaboravili, vrijednostima po kojima je Nikšić bio poznat. Ne smijemo zaboraviti da su najznačajniji umjetnici iz mnogih sfera kulturnog života bivše Jugoslavije potekli iz ovog grada, iz institucija poput „Zahumlja“, da je ovo bila sredina koja je mogla da iznjedri takve ljude, da je ovo sredina koja i danas može da iznjedri takve ljude, samo im treba dati vjetar u leđa, dati im podršku i pokazati im da su značajni činioci društva“, kazao je Radojičić.
Govoreći o sadašnjem položaju kulture u gradu, Radojičić smatra da razloga za zadovoljstvo ima, ali i da prostora za napredak ne manjka.
Institucije kulture, ocjenjuje, svaka pojedinačno rade veliki posao.
„Opština Nikšić kao osnivač institucija kulture pruža nesebičnu podršku, Ministarstvo kulture, takođe. To je činjenica, pa u tom dijelu možemo biti zadovoljni, ali isto tako moramo biti svjesni da su za epohalne promjene potrebni vrijeme i strategija. Gdje želimo da budemo za godinu, pet ili deset? Dobiti titulu evropske prijestonice kulture je i čast i obaveza, jer su neki relevantni, objektivni činioci iz Evrope prepoznali da Nikšić ima potencijal. Na nama je da povjerenje opravdamo“, kazao je Radojičić.
Upravo zato, smatra, titula Evropske prijestonice kulture predstavlja priliku da se ono što već postoji dodatno unaprijedi.
„Do nas je koliko ćemo se uklopiti, na koji ćemo način odreagovati i da li ćemo uspjeti da unaprijedimo kulturu u onim segmentima u kojima vjerujem da ima prostora da je unaprijedimo“, poruka je Radojičića.
