Zakon o postupanju prema maloljetnicima u krivičnom postupku propisuje da se protiv osobe koja u vrijeme izvršenja krivičnog djela nije napunila 14 godina ne može voditi krivični postupak. Snežana Kaluđerović kazala je da je eventualno smanjenje te starosne granice veoma složeno pitanje i zahtijeva ozbiljnu posvećenost i dijalog među stručnjacima, zakonodavcima i zajednicom. Ona upozorava da smanjenje starosne granice može dovesti do povećanja broja maloljetnika koji se suočavaju s krivičnim postupkom, a da to dalje može imati dugoročne posljedice na njihov razvoj i to u najsloženijem periodu života.
"To je period života kod mladih gdje se još može prepoznati uzrok devijantnog ponašanja koje se da ispraviti uz adekvatan sistem rehabilitacije i pružanje istinske podrške maloljetnicima", kazala je Kaluđerović.
Dodaje da je dijalog ključan u cilju razmatranja različitih društvenih faktora koji utiču na ovaj problem.
Kaluđerović smatra da kažnjavanje roditelja umjesto njihove djece nije uvijek najbolje rješenje jer bi takav pristup mogao motivisati roditelje da preuzmu veći stepen odgovornosti za ponašanje svoje djece, ali i do dodatnih problema.
"Tu su i okolnosti koje ne možemo izbjeći, kao što su socijalna nepravda ili dodatno opterećenje za porodice koje se već suočavaju sa ozbiljnim egzistencijalnim i zdravstvenim izazovima, a što sve utiče na pojavu devijantnih oblika ponašanja kod maloljetnika", ukazala je ona.
Zato je, prema njenim riječima, neophodno osmisliti nove i ojačati postojeće servise podrške za mlade.
"Uz fokus na obaveznoj prevenciji i rehabilitaciji što može biti efikasniji način za smanjenje delinkvencije", podvukla je Kaluđerović.
