Na sajtu Međunarodne agencije za istraživanje raka (IARC) pri Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji prošle sedmice objavljeno je da je u našoj zemlji u 2018. najviše novooboljelih bilo od raka dojke 420, zatim od pluća 418.
Rak na debelom crijevu dobilo je 210, na prostati 197, mokraćnoj bešici 93 osobe. Najviše ljudi, kako se navodi, umrlo je od raka pluća, čak 344, od raka na dojci 129, na prostati njih 78. Kancer na debelom crijevu odnio je 73 života, pankreasu 64, mozgu 57.
Od raka na stomaku i jetri umrle su 52 osobe, a od kancera na grkljanu 49. Svjetska zdravstvena organizacija je u svom izvještaju o zdravlju u Evropi prošle srijede objavila i da broj oboljelih od karcinoma nastavlja da raste, ali je smrtnost vezana uz tu bolest u padu.
U „regiji Evrope“ po razgraničenju SZO, koje pokriva 53 zemlje od Portugala do Rusije preko Kirgistana, kako se navodi, 2,4 odsto stanovništva oboljelo je od raka 2014. godine, što je upola više od 2000. godine. Onkološkinja i internista dr Nada Cicmil-Sarić za Pobjedu kaže da ni Crna Gora nije izuzetak.
Iz Ministarstva zdravlja ranije je saopšteno da u našoj zemlji od malignih bolesti godišnje oboli oko 2.115 ljudi.
Prema njenim riječima muškarci u Crnoj Gori najčešće obolijevaju od raka pluća, prostate i debelog crijeva, a žene od raka dojke, grlića materice i debelog crijeva.
“Najviše oboljelih oba pola umire od raka pluća. Ovo je posljedica ekstremnog porasta zloupotrebe cigareta kod žena, kao i kod djece do 15 godina života što se zaključuje na osnovu istraživanja Instituta za javno zdravlje. Zakon o zabrani upotrebe duvanskih proizvoda je kod nas „mrtvo slovo na papiru” pa nam je i stvarnost takva”, upozorava dr Cicmil-Sarić.
Prema njenim riječima, jedinstven uzrok nastajanja malignih bolesti ne postoji, odnosno, kako kaže, do sada nije ustanovljen.
“Porijeklo tumora je multifaktorijalno. Svaka maligna bolest predstavlja više bolesti u jednoj, maligne ćelije su sklone da se „lažno predstavljaju”, sklone su mimikriji, stvaranju pratećih paraneoplastičnih pojava i sindroma, mnoge od njih od samog početka imaju sistemski karakter i rezultat su slabosti, grešaka imuniteta ili čak njegove inhibicije na pojedinim mjestima”, objašnjava CicmilSarić.
Kada su u pitanju maligne bolesti na koje možemo preventivno da djelujemo, naša sagovornica navodi da su to rak dojke, grlića materice, debelog crijeva i djelimično rak pluća.
“U mjere primarne prevencije ubrajaju se zdrava ishrana, aktivno kretanje, regulisanje tjelesne težine, otklanjanje loših navika uživanja cigareta i žestokog alkohola, zatim rađanje kada je riječ o ženama, odnosno rađanje na vrijeme, dojenje, kao i kontrolisana upotreba hormonskih preparata. Treba izbjegavati i jonizujuća zračenja, hemikalije iz industrije boja i lakova, benzinsku industriju, kao i aerozagađenja. Ključno je i izbjegavanje stresa, prekomjernog izlaganja suncu, promjene partnera, radikalno saniranje svih ginekoloških infekcija. Postoje i mjere sekundarne prevencije kao što su samopregled dojki, skrining mamografija, PAPA i HPV test, HPV vakcinacija, hemokult test, niskodozažni skener grudnog koša… genetska testiranja i profilaktička hormonoterapija, odnosno operativni zahvati kada za to postoji indikacija”, navela je dr Cicmil-Sarić.
izvor: CdM
