Onogošt logo
DANICA HOMES
Biznis

Ratko Nikolić sam napravio mašine za proizvodnju domaćeg soka

15:47 · 05.02.2016.onogost.me
Onogošt

Nikšićanin Ratko Nikolić sa mašinama koje je sam napravio, uz nesebičnu pomoć ostalih članova porodice, proizvodi domaće sokove koje planira da sertifikuje i plasira na domaće tržište. 

Sve je počelo kao obično pravljenje sokova za potrebe domaćinstva, prije tri godine, kada je Ratko izumio mašine neophodne za cijeđenje voća.

"Počelo je sa cijeđenjem divljeg nara. Imali smo neku malu presu pomoću koje se cjedio jedan po jedan nar, a na osnovu koje sam ja napravio veliku presu u koju stane 6 kilograma. Nakon godinu dana pomislio sam, kad već cijedim nar, što ne bih i drugo voće i tako sam napravio još jednu mašinu zapremine 70 litara”, kaže Nikolić.

Iako je sam pravio mašine Nikolić je morao da kupi pasterizatore kako bi iscjeđeni sok ostao svjež i sačuvao svoje nutritivne vrjednosti.

“ Sa pravljenjem mašina za koje sam kupovao drvo, prohrom, plastiku, motore i jake materijale koji trpe opterećenje i dva pasterizatora koja sam kupio, uložio sam 5.000 eura u moju improvizovanu sokaru”, kaže Nikolić.

Sa improvizovanom opremom i prostorom u koji je sokara smještena, Nikolići su počeli da proizvode  četiri vrste bistrog soka i šest vrsta voćnih sirupa.

“ Proizvodimo bistre sokove od jabuke, kruške i mješavine sa cveklom, mrkvom i bundevom. Sirupi su od nara, kivija, dunje, drenjine, aronije, limuna i pomorandže.  To su sve čisti sokovi koji ne sadrže nikakve druge sastojke, konzervanse, boje i zaslađivače”, ističe Nikolić.

Dio voća NIkolići uberu na svom imanju, a većinu kupuju i to isključivo domaće sa teritorije Crne Gore.  Kvalitet soka zavisi od voća, kao i koliko će se soka dobiti cijeđenjem.

“ Sve zavisi od kvalieteta voća. Ako su jabuke sočne i ako se cijede čim se uberu onda je za litar bistrog soka neophodno od  2 do 2,5 kilograma jabuka. Isto je i sa osatalim voćem. Sa ovom našom improvizovanim mašinama mi dnevno možemo proizvesti oko 250 litara”,napominje Nikolić.  

Nikolići kažu da se od proizvodnje domaćih sokova može zaraditi.

“ Bavljenje ovim poslom se isplati, ali je neophodna veliki rad i trud. Ja i supruga smo u  posao uključili i djecu, koji kada im to fakultetske i školske obaveze dozvoljavaju, uvijek priskoče u pomoć . Da bi se napravio sok neophodno je voće prebrati, očistiti, oprati, zatim samljeti, iscediti, flaširati, čepovati i na kraju pasterizovatie, a za to je potrebno  vrijeme i veliki rad”, ističe Nikolić.

Nikolići kažu da je interesovanje za domaćim sokovima sve veće i da uspiju da podaju ono što proizvedu.

“Prošle godine uspjeli smo da iscjedimo 20.000 litara. Od čega je oko 17.000 litara iscjeđeno od voća koje su mi donosili ljudi iz Nikšića, Andrijevice, Berana  jer sam vršio i uslužno cijeđenje. A za svoju proizvodnju iscjedio sam oko 3.000 litara soka. Sve to sam i prodao prijateljima, poznanicima, rodbini i po preporuci ”, kaže Nikolić.

Da bi povećao proizvodnju i plasirao proizvode na tržište Nikolići planiraju da dobiju sertifikat, adaptiraju prostor u kojem će se vršiti proizvodnja i kupe nove mašine.

“ Trenutno finansijki nijesam u mogućnosti da sve što planiram i realizujem. Namjera mi je da svoju biznis ideju predstavim Investiciono razvojnom fondu kako bih sa njima uspostavio saradnju i kroz kreditiranje pod povoljnijim uslovima uspio da razvijem posao. Bez pomoći neću uspjeti ”, naglašava naš sagovornik.

Pored prizvodnje sokova Nikolići planiraju i da se bave sušenjem voća. 

“ Za to nam trebaju dodatna ulaganja. Neophodno bi bilo napraviti poseban objekat i kupiti mašinu koja košta oko 5.000 eura, a pomoću koje bi sušili smokvu,  jabuku, krušku, šljivu i ostalo voće”, objašnjava Ratko i dodaje da se nada da će i tu ideju upješno realizovati.

Podijeli ovaj članak

Fiscall poz inline 6

Komentari

Ovaj razgovor se vodi prema Onogoštovim pravilima. Molimo, pročitajte pravila prije ulaska u diskusiju.

Učitavanje...

Učitavanje komentara...

Povezane vijesti

Analitičari: Rast cijena energenata izvjestan
Biznis

Analitičari: Rast cijena energenata izvjestan

Nema stabilizacije cijena energenata na globalnom tržištu, prognoze su da je izvjestan rast i naredne godine. Ako se nastave sukobi na Bliskom istoku, barel nafte bi mogao dostići cijenu i do 150 dolara, kaže za RTCG analitičar Marko Adžić. Ekonomista Stevan Gajević ocjenjuje da se Crna Gora nije na vrijeme pripremila za energetsku krizu, da su nam zalihe susjeda, pa u slučaju većih nestašica upitno je da li na njih možemo računati ili bismo bili prepušteni dobroj volji Grčke i Hrvatske.

02.11.2026.Saznaj više
Privreda i građani EPCG za struju duguju 172 miliona eura
Biznis

Privreda i građani EPCG za struju duguju 172 miliona eura

Ukupna dugovanja privrede i građana za utrošenu električnu energiju na kraju septembra iznosila su 171,9 miliona eura, saopštili su "Danu" iz Elektroprivrede (EPCG).

01.11.2026.Saznaj više
MF: Budžetski prihodi veći za 216,8 miliona eura, kapitalna ulaganja porasla gotovo 50%
Biznis

MF: Budžetski prihodi veći za 216,8 miliona eura, kapitalna ulaganja porasla gotovo 50%

Budžetski prihodi Crne Gore u prvih devet mjeseci 2026. godine iznosili su 2,32 milijarde eura, što je za 216,8 miliona eura više nego u istom periodu prošle godine, dok su kapitalna ulaganja porasla za 48,4 odsto, saopšteno je iz Ministarstva finansija.

31.10.2026.Saznaj više
Crnoj Gori nedostaju radnici, strancima izdato više od 34.000 dozvola
Biznis

Crnoj Gori nedostaju radnici, strancima izdato više od 34.000 dozvola

Turizam, ugostiteljstvo i građevinarstvo već godinama imaju najveći problem sa nedostatkom radnika, posebno tokom sezone. Iz Unije poslodavaca upozoravaju da je sve teže pronaći i kvalifikovane, iskusne kadrove, dok Zavod za zapošljavanje bilježi rekordno nisku stopu nezaposlenosti.

31.10.2026.Saznaj više
Privredna komora ponovo traži sastanak sa Spajićem
Biznis

Privredna komora ponovo traži sastanak sa Spajićem

Privredna komora Crne Gore (PKCG) javno je pozvala predsjednika Vlade Milojka Spajića na sastanak sa privrednicima kako bi se razmotrile moguće posljedice primjene Euro modela.

30.10.2026.Saznaj više
Prosječna zarada u septembru 1,04 hiljade eura
Biznis

Prosječna zarada u septembru 1,04 hiljade eura

Prosječna zarada bez poreza i doprinosa u septembru je, prema podacima Monstata, iznosila 1,04 hiljade eura i bila je 0,3 odsto veća u odnosu na avgust.

30.10.2026.Saznaj više