Advokat Mitar Šušić smatra da je predsjednik države Milo Đukanović, nepredlaganjem mandatara u roku od 30 dana od pada prethodne Vlade prekšio Ustav, kako kaže, i suštinski i formalno.
"Predsjednika obavezuje i verbalni i svaki drugi dogovor parlamentarne većine, jer je njegova nadležnost protokolarna da nakon obavljenog razgovora predloži neko lice za mandatara. Nigđe u Ustavu niti u drugom aktu ne postoji precizirano kakvo je to uvjeravanje treba da ima predsjednik države da neki mandatar ima neophodnu podršku. On je spriječio parlament da se izjasni o formiranju Vlade, što je njegova osnovna nadležnost, a samim tim je i spriječio formiranje vlade", smatra Šušić.
S druge strane, advokat Radulović smatra da je jučerašnja odluka šefa države u skladu s Ustavom.
"Mislim da se predsjednik kretao u granicama ustavnih ovlašćenja, odnosno ustavnih normi i da nije prekršio Ustav. Nisam siguran da se to može reći za političke partije. Predstavnice političkih partija koji su pregovarali radi formiranja vlade nijesu se odazvale pozivu predsjednika da razgovaraju u skladu sa Ustavom, to Ustav propisuje da predsjednik predlaže mandatara nakon razgovora sa političkim strankama. Naknadno dostavljeni potpisi ne obavezuju predsjednika i mislim da bi on u tom slučaju ušao u zonu kršenja Ustava", ocijenio je Radulović.
Naši sagovornici imaju različito mišljenje i o pitanju daljeg raspleta novonastale situacije. Saglasni su, ipak, u jednom da Ustavom nije precizirano šta se dešava ako predsjednik u propisanom roku ne predloži mandatara, a poslanici ne skrate mandat Skupštini.
"Mislim da bi u određenim situacijama kakva je ova, Skupština mogla da preuzme na sebe tu nadležnost i da konstatuje da predsjednik nije postupio po Ustavu i da zaključkom Skupštine konstatuje da je mandatar Miodrag Lekić i da se zatim izjasni o njegovom programu i radu i sastavu Vlade", kaže Šušić.
"Moje lično mišljenje je da bi moglo analogno da se primijeni rok od 90 dana koji Ustav propisuje da se Vlada mora izabrati u tom roku od kada predsjednik predloži mandatara. Ako se to ne desi, ako poslije 90 dana nemamao vladu, Ustav propisuje da se Skupštini skraćuje mandat. U tom slučaju bi se Skupštini po sili Ustava skratio mandat. I predsjednik bi prvog narednog dana raspisao vanredne parlamentarne izbore", kaže Radulović.
A budući da je riječ o situacijama koje nijesu precizirane najvišim pravnim aktom, ostaje nam da čekamo 30. septembar, za kada je zakazana vanredna sjednica Parlamenta na kojoj će se razmatrati prijedlog predsjednika države o skraćenju mandata Skupštini.
