Kako ističu, danas su udružili snage s Austrijskom razvojnom agencijom ADA i Ministarstvom za ljudska i manjinska prava, kako bi predstavili Rodnu mapu za Crnu Goru i skrenuli pažnju na rodnu ravnopravnost, status žena i rodno zasnovano nasilje u zemlji.
Svaka treća žena doživi fizičko ili seksualno nasilje
“Nasilje nad ženama i djevojkama ima mnogo oblika i duboko pogađa svako društvo. Svaka treća žena doživi fizičko ili seksualno nasilje tokom svog života, uglavnom od strane svog intimnog partnera. Svaka peta žena u Crnoj Gori svake godine doživi rodno zasnovano nasilje”, navode u UNDP-u.
Ukazuju da je nasilje nad ženama najčešći oblik kršenja ženskih ljudskih prava u Crnoj Gori, dok je napredak u oblasti politika i zakonskoj reformi, u borbi protiv te pojave veoma spor.
“Rodna mapa se fokusira na jedinstvene potrebe djevojaka i žena, prepoznajući njihovu sistemsku izloženost rodno zasnovanom nasilju, dok istovremeno pomaže da se osigura da podrška bude lako dostupna. Preko Rodne mape, žrtvama rodno zasnovanog nasilja omogućen je jednostavan pristup važnim informacijama o tome gdje i kako mogu dobiti pomoć, podršku i savjetovanje, kao i gdje mogu prijaviti nasilje i zlostavljanje na cijeloj teritoriji Crne Gore”, dodaju u UNDP-u.
Stalna predstavnica UNDP u Crnoj Gori Daniela Gasparikova rekla je da je na Zapadnom Balkanu samo 27 odsto ženskih organizacija građanskog društva prijavilo da dobija sredstva za borbu protiv rodno zasnovanog nasilja.
“Dostupnost hitnih i fleksibilnih sredstava za podršku žrtvama rodno zasnovanog nasilja je od presudne važnosti za odgovor na nagli porast broja slučajeva, čiji smo svjedoci tokom poslednjih mjeseci pandemije. Crna Gora ne može ostvariti svoj puni potencijal dok se, i osim ako se ženski potencijal ne iskoristi i dok se ženama ne dozvoli da ravnopravno učestvuju u društvu. Zato ja danas pozivam sve u Crnoj Gori – i djevojke, i dječake, i žene, i muškarce da pokažu nultu toleranciju prema nasilju, sve dok to ne postane norma. Dajte da prekinemo višeslojno rodno nasilje koje je ukorijenjeno u našoj svakodnevici, institucionalnim praksama, u obrazovanju, u jeziku koji uvslovljava naše ponašanje, u komunikaciji i u medijima”, kazala je Gašparikova.
Alarmantan porast nasilja nad ženama u Crnoj Gori od početka pandemije
Od početka pandemije, uz mjere zaključavanja, Crna Gora je zabilježila alarmantan porast od 30 odsto više slučajeva nasilja nad ženama, posebno nasilja u porodici. Poput Crne Gore, Austrija takođe bilježi porast nasilja nad ženama u kontekstu pandemije COVID-19 i ulaže napore u brojne mjere za sprečavanje i zaštitu žena i djevojaka od svih oblika nasilja, uz pružanje ključnih usluga podrške.
Austrijska ambasadorka u Crnoj Gori Ana Janković istakla je da Austrijska razvojna agencija (ADA) podržava mjere kojima se osigurava ravnopravno učešće žena i muškaraca, djevojčica i dječaka u svim projektima i programima.
“Priznavanje i smanjenje neplaćene njege i kućnog rada presudni su u tom kontekstu. Promocija ravnopravnog učešća žena i muškaraca u političkom i javnom životu predstavlja još jedan fokus ADA-e u smislu rodnih aktivnosti. Još jedan prioritet je rodno senzitivno budžetiranje, a uključivanjem rodno senzitivnog budžetiranja u svoj ustav Austrija je takođe dala dobar primjer u tom pogledu. Rodna mapa za Crnu Goru jedan je od ADA-inih uspješnih projekata u regionu, a uskoro će biti još sličnih projekata”, najavila je Janković.
Šefica odsjeka za rodnu ravnopravnost u Ministarstvu za ljudska i manjinska prava, Biljana Pejović rekla je da podaci iz oblasti rodne ravnopravnosti jasno pokazuju da je napredak u ovoj oblasti veoma spor.
“Pitanje rodno zasnovanog nasilja pitanje je javnog zdravlja i javne sigurnosti. Rodna mapa predstavlja investiciju u jačanje sistema zaštite koji se bave rodno zasnovanim nasiljem. Predstavljanjem trenutno dostupnih podataka, Rodna mapa će dati podršku kreatorima politika, istraživačima, organizacijama građanskog društva i aktivistima u cilju razvoja djelotvornije prevencije i odgovora na rodno zasnovano nasilje. Takođe će pružiti podršku kreatorima politika da osiguraju da se rodna perspektiva ne zaboravi kada je riječ o donošenju važnih odluka o društveno-ekonomskom oporavku tokom i nakon pandemije, jer te odluke utiču na živote svih građana”, dodala je.
Ta e-platforma takođe pruža važne informacije o mnogim rodnim uticajima COVID-a 19 u Crnoj Gori, uključujući veći ekonomski stres, odgovornosti za njegu svih vrsta koje su nesrazmjerno pale na pleća žena, povećano rodno zasnovano nasilje i smanjen pristup uslugama podrške.
