Onogošt logo
DANICA HOMES
Biznis

Rovčanin: Devet kompanija želi da gradi VE "Gvozd", četiri ušle u drugi krug

10:53 · 14.05.2023.Marija Goranović
Rovčanin: Devet kompanija želi da gradi VE "Gvozd", četiri ušle u drugi krug

Izgradnja vjetro parka Gvozd instalisane snage 54,6MW finansiraće se iz kreditnog aranžmana koji će Elektroprivreda Crne Gore potpisati sa EBRD. Svi tenderski postupci za vjetro-elektranu vode se na elektronskom portalu nabavki EBRD u skladu sa …

“Na pretkvalifikacioni dio tenderskog postupka za nabavku vjetrogeneratora, u kojem spada nabavka, ugradnja i puštanje u rad vjetrogeneratora, pristiglo je devet ponuda renomiranih svjetskih kompanija od kojih su četri ušle u drugu fazu tenderskog postupka. U narednom periodu, pored druge faze tendera za nabavku, ugradnju i puštanje u rad vjetrogeneratora, biće raspisan tender za izvođenje gradjevinskih radova na platoima, interna srednjenaponska mreža, putevi, zatim tender za priključenje na prenosnu mrežu VE Gvozd. Takođe, biće raspisan i javni poziv za implementacionog konsultanta”, kazao je Rovčanin.

EPCG je, ističe Rovčanin, zbog potrebe enrgetske tranzicije, a u cilju usklađivanja sa energetskim i klimatskim politikama EU, pokrenula veliki investicioni ciklus iz oblasti obnovljivih izvora energije. Proizvodnja solarne energije započeta je realizacijom projekata Solari 3000+ i 500+, nedavno nastavljenja sa Solari 5000+. Poseban izazov predstavlja i mogućnost kadrovskog odgovora tržišta na brzu energetsku tranziciju.  EPCG je, kaže, problem nedostatka radne snage prepoznala, a potom i osjetila na svojoj koži.

“Pokretanje projekta Solari 3000+ i 500+ aktuelizovao je ovu prijetnju, ali bili smo spremni za nju, jer smo je anticipirali. Pravovremeno smo planirali obuke, radili na usavršavanju zaposlenih i mislim da danas u kompaniji ESG imamo jedan značajan broj jako dobrih i spremnih monterskih ekipa da odgovore ozbiljnim izazovima kada je u pitanju instalacija fotonaponskih sistema, bilo da se oni monitraju na krovovima objekata ili na zemlji”, ističe Rovčanin.

Novi objekti, ističe Rovčanin, otvaraju nova radna mjesta i to je ono što vidimo kao šansu u kompaniji, ali ne samo kao kompanijsku već i širu sliku u smislu društvene odgovornosti.

“Smatram da država mora da se uključi da, kako kroz svoje školske programe tako i programe prekvalifikacije i dokvalifikacije radne snage, omogući ljudima učenje, usvajanje novih vještina i usavršavanje. Jer je činjenica da potražnja za ovom vrstom radne snage postoji. Smatram da su zemlje zapadnog Balakan dobar izvor radnog potencijala i treba da se potrudimo da obučimo ljude, da ih spremimo, ali onda i da ih obavezno zadržimo u svojim zemljama a ne da nam lako odu u neke druge zemlja. To možemo ostvariti samo ubrzanim razvojem i realizacijom planiranih i otvaranjem novih investicija”, poručuje Rovčanin.

EPCG uspjela da prebrodi energetsku krizu

Direktor EPCG objašnja da pravedna tranzicija nije nešto što se može očekivati za godinu ili dvije, to je proces, ali ono što je važno jeste da ne treba da se stoji i čeka, već snažno da se krene u investicione cikluse.

“EPCG je uspjela da prebrodi energetsku krizu, ne zaustavljajući investicioni ciklus, već održavajući stabilnost energetskog sistema, bez restrikcija, kao i ne povećavajući cijene struje”, kaze Rovčanin.

Javne nabavke najveći izazov 

Rovčanin je govoreći o izazovima sa kojima se suočava najveća energetska kompanija u Crnoj Gori, istakao da su to zakonska regulativa, javne nabavke, javni registri i stručna znanja u odnosu na nove tehnologije.

“Sprovođenje složenog procesa energetske tranzicije, kako u zemljama regiona tako i u Crnoj Gori,  zahtijeva sagledavanje višestrukih izazova i prevazilaženje mnogobrojnih barijera kao što su komplikovane administrativne procedure ishodovanja dozvola, tehnička ograničenja mreža sa aspektra priključenja obnovljivih izvora energije, unapređenje tržišta električne energije i svakako pozitivan pristup međunarodnih finansijskih institucija novim projektima, tj. obezbjeđenje povoljnih uslova finansiranja u vremenu kada neće biti predviđena podrška u vidu podsticaja, bilo feed-in tarifa ili aukcija, odnosno priooritetnog pristupa  mreži ili dispečinga obnovljivih izvora energije, već će npr. biti moguća opcija sklapanja korporativnih ugovora o otukpu električne energije”, kazao je Rovčanin.

Ističe da proces zelene tranzicije treba da se sprovode u veoma kratkom roku, što je izazov imajući u vidu očekivanja, zakonodavastvo, direktive i ono što su obaveze Crne Gore. Takođe, sa finansijskog aspekta, aktuelan je i izazov povećanja kamatnih stopa.

“Ukoliko želimo da velike investiciije, koje su vrijedne, brzo sprovedemo, moramo napraviti određene intervencije koje se odnose na zakonodavstvo. Državno zakonodavstvo nije bilo spremno za brzu energetsku tranziciju, ali sada se tu dešavaju određeni pomaci”, kaže Rovčanin.

Široj javnosti je, kaže Rovčanin, svakako poznat i projekat Solari 3000+ i 500+ gdje se, upravo kroz mehanizam kupovine CO2 kredita, država, kroz Eko Fond, odlučila da konačno značajna novčana sredstva plasira kroz zelene projekte.

“Jedino na takav način se dolazi do punog smisla uredbe, odnosno da se plaćanjem penala za CO2 emisije, finansiraju projekti iz obnovljivih izvora energije. Elektroprivreda je jako ponosna na koncept projekta i što je kreator ideje održivog razvoja kroz saradnju više učesnika, a na konačno zadovoljstvo i benefite građana Crne Gore. Svakako, nadležni organi su tu da prate zahtjeve energetske zajednice i da vrše usklađivanje propisa sa evropskim, uvijek vodeći računa o nacionalnim interesima koji se ogledaju i u interesima Elektroprivrede”, zaključuje Rovčanin.

Podijeli ovaj članak

Fiscall poz inline 6

Komentari

Ovaj razgovor se vodi prema Onogoštovim pravilima. Molimo, pročitajte pravila prije ulaska u diskusiju.

Učitavanje...

Učitavanje komentara...

Povezane vijesti

Analitičari: Rast cijena energenata izvjestan
Biznis

Analitičari: Rast cijena energenata izvjestan

Nema stabilizacije cijena energenata na globalnom tržištu, prognoze su da je izvjestan rast i naredne godine. Ako se nastave sukobi na Bliskom istoku, barel nafte bi mogao dostići cijenu i do 150 dolara, kaže za RTCG analitičar Marko Adžić. Ekonomista Stevan Gajević ocjenjuje da se Crna Gora nije na vrijeme pripremila za energetsku krizu, da su nam zalihe susjeda, pa u slučaju većih nestašica upitno je da li na njih možemo računati ili bismo bili prepušteni dobroj volji Grčke i Hrvatske.

02.11.2026.Saznaj više
Privreda i građani EPCG za struju duguju 172 miliona eura
Biznis

Privreda i građani EPCG za struju duguju 172 miliona eura

Ukupna dugovanja privrede i građana za utrošenu električnu energiju na kraju septembra iznosila su 171,9 miliona eura, saopštili su "Danu" iz Elektroprivrede (EPCG).

01.11.2026.Saznaj više
MF: Budžetski prihodi veći za 216,8 miliona eura, kapitalna ulaganja porasla gotovo 50%
Biznis

MF: Budžetski prihodi veći za 216,8 miliona eura, kapitalna ulaganja porasla gotovo 50%

Budžetski prihodi Crne Gore u prvih devet mjeseci 2026. godine iznosili su 2,32 milijarde eura, što je za 216,8 miliona eura više nego u istom periodu prošle godine, dok su kapitalna ulaganja porasla za 48,4 odsto, saopšteno je iz Ministarstva finansija.

31.10.2026.Saznaj više
Crnoj Gori nedostaju radnici, strancima izdato više od 34.000 dozvola
Biznis

Crnoj Gori nedostaju radnici, strancima izdato više od 34.000 dozvola

Turizam, ugostiteljstvo i građevinarstvo već godinama imaju najveći problem sa nedostatkom radnika, posebno tokom sezone. Iz Unije poslodavaca upozoravaju da je sve teže pronaći i kvalifikovane, iskusne kadrove, dok Zavod za zapošljavanje bilježi rekordno nisku stopu nezaposlenosti.

31.10.2026.Saznaj više
Privredna komora ponovo traži sastanak sa Spajićem
Biznis

Privredna komora ponovo traži sastanak sa Spajićem

Privredna komora Crne Gore (PKCG) javno je pozvala predsjednika Vlade Milojka Spajića na sastanak sa privrednicima kako bi se razmotrile moguće posljedice primjene Euro modela.

30.10.2026.Saznaj više
Prosječna zarada u septembru 1,04 hiljade eura
Biznis

Prosječna zarada u septembru 1,04 hiljade eura

Prosječna zarada bez poreza i doprinosa u septembru je, prema podacima Monstata, iznosila 1,04 hiljade eura i bila je 0,3 odsto veća u odnosu na avgust.

30.10.2026.Saznaj više