“Mi se već mjesecima i godinama suočavamo sa pojavama da sadržaji u medijima, naročito onim čije sjedište nije u Crnoj Gori, skandalizuju i uznemiravaju javnost . Očigledno je da AEM mora reagovati u skladu sa svojim ovlašćenjima”, kazao je Rudović.
On je naveo da se skoro godinu, kroz dvije radne grupe, radi na pripremi tri zakona koja se odnose na medije.
Sva tri zakona i Medijska strategija se, kako kaže, tiču tema govora mržnje i dezinformacija. Naveo je i da ipak i razvijeni Zapad još uvijek nema definisan odgovor na “poplavu lažnih vijesti”.
“U Crnoj Gori postoji zakonski utemeljen sistem odgovora na govor mržnje”, kazao je Rudović i tu naveo odredbe Krivičnog zakona, Zakona o zabrani diskriminacije, Zakon o javnom redu i miru.
“Mi imamo zakonski osnov, a pitanje je postupanja i sudskih presuda”, kazao je Rudović.
Podsjeća i na statistiku koja kaže da od 2011. do sada za govor mržnje imamo ukupno 11 presuda od kojih je većina osuđujuća. Međutim, kako ističe Rudović, sudska praksa pokazuje se izriču kazne od pola godine do godinu zatvora, dok je maksimalna kazna 10 godina.
“Mehanizme imamo, međutim pitanje je na koji način ih koristimo”, poručio je Rudović.
Na pitanje ko je sve odgovoran za govor mržnje u javnosti, Rudović kaže da smo svi odgovorni.
“Ako imate činjenicu da je govor mržnje sve zastupljeniji u javnosti, kao i teške riječi, ne može se to riješiti tako što će protiv svakoga biti pokrenut sudski postupak. Znači postoji neki uzrok i problem. Moje pitanje je ko je taj ko kreira takvo raspoloženje u javnom mnjenju? Ko su te osobe koje utiču na građane i motivišu ih budu isključivi da se služe uvredama i ko zna kakvim kvalifikacijama? Ja mislim da su sve javne ličnosti odgovorne, svi koji u javnosti imaju uticaja su odgovorni za situaciju i svi mi moramo da zastanemo i razmislimo šta dalje”, poručio je Rudović.
Dodao je, da su u tom lancu političke elite među najodgovornijim.
“Da li će ti ljudi da šalju poruke koje nas spajaju, podstiču toleraniciju ili su to poruke koje dovode do razmjene užasno teških riječi naročito na društvenim mrežama, a onda se to prenosi i na ulicu”, kazao je Rudović.
Bjeković: Građani su postali apatični kada je govor mržnje u pitanju
Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Siniša Bjeković kaže da je potrebno da konačno institucije u Crnoj Gori počnu da funkcionišu, jer govor mržnje u javnosti, ne može biti isključiva nadležnost Ombudsmana.
“Građani su nekako čini mi se postali apatični kada je govor mržnje u pitanju i ne vjeruju mnogo nijednoj instituciji, a kada se nama obraćaju uglavnom je to pitanje kako da se izborimo sa takvom situacijom”, naveo je Bjeković.
Potrebno je tu oblast, kako kaže Bjeković, dodatno urediti posebno kada je riječ o govoru mržnje na društvenim mrežama.
Rukovoditeljka Portala RTCG Rada Brajović kazala je da moderatori Portala kontrolišu komentare prije nego što budu objavljeni.
Brajović je saopštila da bez obzira na to što su na Portalu Javnog servisa angažovani posebno obučeni ljudi za moderaciju komentara, dežurni urednici su nedavno, nedugo po objavi informacije o tragičnom događaju na Cetinju onemogućili komentarisanje, kako na samom portalu, tako i na zvaničnim nalozima Javnog servisa na društvenim mrežama.
Rudović kaže da je za rješavanje svih tih pojava potreban dugoročan rad, ali ipak misli da naše društvo nije “nepovratno izgubljeno u tom pogledu”.
“Ja mislim da postoje određene uticajne grupe i centri moći koji podstiču tu razmjenu otvora. Isto tako, mislim da je najvažnije da mi moramo naučiti da mi kao društvo imamo mnogo toga više zajedničkog nego tema oko kojih se dijelimo. To zajedničko mora biti prioritet, a to je pitanje uređenja države, borbe protiv kriminala, ekonomije...” naveo je Rudović i dodao kako je potrebno da se svi počnemo mijenjati.
“Da prihvatimo da razgovaramo i da nekada pomislimo da je onaj ko misli drugačije možda nekada u pravu. To treba da bude osmišljena strategija koja treba da počne još u školi”, zaključio je Rudović.
