Makar kada su škole u pitanju, to danas nije slučaj – nema više koncepta civilne zaštite, a planovi evakuacije u fokus javnosti dospiju kada nastane uzbuna zbog lažnih dojava o bombama koje su prošle sedmice, iz preventivnih razloga, primorali Ministarstvo prosvjete da ponovo, privremeno makar, vrati onlajn nastavu kao opciju.
Iako je u minulih 10 godina u saradnji Direktorata za spašavanje, Ministarstva prosvjete i Zavoda za školstvo sprovedena obuka nastavnog kadra, uvedeni međuprogrami iz ove oblasti koji se odnose na obrazovanje učenika, planovi evakuacije, kao ključna stavka i dalje su u većini ustanova na – čekanju.
Pojačan nadzor
Vršilac dužnosti direktora Direktorata za zaštitu i spašavanje Miodrag Bešović kazao je Pobjedi da i pored definisane zakonske obaveze svega 10 odsto vaspitno-obrazovnih ustanova ima razrađene planove zaštite i spašavanja od požara i zemljotresa čiji su sastavni dio postupak i proračun vremena potrebnog za evakuaciju.
On je podsjetio da u skladu sa članom 49 Zakona o zaštiti i spašavanju sportski centri, objekti kulture i vaspitno- obrazovne ustanove u obavezi su izrade planova zaštite i spašavanja od rizika kojim su izloženi.
Na postojanje rizika ukazala je serija na sreću lažnih dojava o postavljenim bombama u školama širom Crne Gore. Problem se nije pojavio prošle sedmice, jer je već uzbuna sličnih razmjera zabilježena u aprilu.
Iako se od ovakve vrste uzbunjivanja javnosti teško efikasno braniti, budući da se bez obzira na sumnje u lažne dojave, moraju ispoštovati procedure i obaveza prevencije i kontrole objekata, to ne smije biti izgovor da sistem školstva nema razrađene planove evakuacije.
Prema riječima Bešovića, zbog činjenice da većina vaspitno-obrazovnih ustanova nema plan zaštite i spašavanja, Direktorat za zaštitu i spašavanje je naložio pojačan inspekcijski nadzor i sa upravama škola održao nekoliko savjetovanja na ovu temu, jer je u skladu sa preporukama da se u okviru jednog semestra, a najmanje jedan put godišnje, sprovedu vježbe evakuacije.
"Direktorat za zaštitu i spašavanje uz podršku kancelarije UNICEF-a, a u saradnji sa Ministarstvom prosvjete i Zavodom za školstvo Crne Gore, od 2013. godine uspostavio je međupredmetni program „Obrazovanje u oblasti za smanjenje rizika od katastrofa“. Edukaciju nastavnika u osnovnim i srednjim školama i predškolskim ustanovama u Crnoj Gori po ovom programu sprovodi Direktorat za zaštitu i spašavanje u saradnji sa Zavodom za školstvo.
Do sada je u okviru ovog programa obučeno oko 1.000 nastavnika, mahom osnovnih škola, a oni će nastaviti edukaciju djece u školama o smanjenju rizika od katastrofa", kazao je Bešović.
Naglašava da je upravo to najbolji model podizanja svijesti u oblasti smanjenja rizika od katastrofa, uz neophodan nastavak programa i donošenje planova evakuacije, budući da sada postoje samo vodiči za nastavnike, ali ne i razrađen koncept na nivou ustanova.
Odgovor starog sistema
Razrađen sistem evakuacije i planove ponašanja za slučaj vanredne situacije bio je segment zakonski utemeljenog i razrađenog koncepta organizovanja građana u okviru Opšte narodne odbrane i društvene samozaštite u bivšoj Jugoslaviji.
Na tu činjenicu proljetos je podsjetio nekadašnji član opštinskog štaba ONO i DSZ u Titogradu, dugogodišnji izviđač i politički radnik Vojo Milošević.
Prema njegovim riječima, taj koncept je bio poseban stub bezbjednosti zemlje u mirnodopskim uslovima, kadar da pruži logistiku i za slučaj ratnog stanja.
"U takvom sistemu daleko je manje moglo biti prostora za konfuziju, stihijsku reakciju ili izostanak adekvatnog odgovora u uslovima terorističkih prijetnji ili uzbunjivanja javnosti kakva nam se događaju", kazao je Milošević Pobjedi nakon niza lažnih dojava koje su ovo pitanje aktuelizovali u aprilu.
Postojao je utvrđen red poteza kako se ponašati i sprovoditi preporuke.
"U slučaju evakuacije moralo se postupati po rasporedu. Tačno se znalo ko organizuje, ko je odgovoran i kako da postupaju građani, škole ili zaposleni u ustanovama u slučaju nekog vanrednog događaja", podsjetio je Pobjedin sagovornik.
Što je urađeno
Kako je našem listu rečeno u Ministarstvu prosvjete, izrada planova zaštite i spašavanja za različite vrste hazarda u svim obrazovno-vaspitnim objektima biće jedna od stavki koje planiraju da urade.
Nijesu nam pojasnili da li su primjenjivi raniji planovi, odnosno što je u toj oblasti drastično promijenjeno u odnosu na raniji period.
Naveli su da su u saradnji sa Direktoratom koja je realizovana minulih 10 godina posredstvom Zavoda za školstvo u okviru Akcionog plana za realizaciju Strategije Crne Gore za smanjenje rizika od katastrofa i plana za stručno usavršavanje nastavnika.
Obuka nastavnog kadra odvijala se na tridesetodnevnim seminarima u koje su bili uključeni pedagozi i nastavnici osnovnih škola koji predaju fiziku, fizičko vaspitanje, biologiju, geografiju, hemiju i profesore razredne nastave.
"Zavod za školstvo i Direktorat za zaštitu i spašavanje su pokrenuli jednu značajnu aktivnost koja je omogućavala učenicima, nastavnicima i direktorima obrazovnih ustanova da uče i dobijaju informacije i usvajaju znanja o bezbjednosnom ponašanju i uzrocima i posljedicama raznih hazarda koji izazivaju krizne situacije kako u obrazovnim ustanovama tako i u državi u cjelini", naveli su iz Ministarstva prosvjete.
Podsjećaju da je u našem obrazovnom sistemu međupredmetni program, djeca mogu da ga izučavaju u više predmeta a najviše u okviru geografije, biologije, hemije, fizičkog vaspitanja, informatike i razredne nastave, odnosno u različitim modalitetima u gotovo svim predmetnim programima.
"Edukovali smo sve direktore i stručne saradnike, dobar dio nastavnika, izradili smo metodičko uputstvo za nastavnike, vodič za postupanje u vanrednim situacijama.
Po svemu ovome urađenom smo jedinstveni u regionu Zapadnog Balkana, a i šire. Ali na ovome se ne smije stati", ističu u Ministarstvu.
Plan
Predstoji, kako kažu, pojačan rad kako bi se sasvim implementiralo ono što je definisano strategijom.
To će podrazumijevati da se razrada uključi u okviru otvorenih djelova programa pojedinih predmeta razredne nastave, odnosno kroz izborne predmete, slobodne aktivnosti i sekcije i učeničke organizacije, tokom dana kulture i sporta...
Jedan od modaliteta biće i saradnja sa lokalnom zajednicom (posjete vatrogascima, hitnoj pomoći i drugim ustanovama koje se direktno ili indirektno bave ovom djelatnošću).
"Potrebno je završiti edukaciju svih nastavnika osnovnih škola u Crnoj Gori u naredne dvije godine, kao i nastavnog osoblja predškolskih ustanova, i započeti obuku nastavnika srednjih škola, navode iz Ministarstva uz napomenu da je ključna stavka", izraditi planove zaštite i spašavanja za različite vrste hazarda u svim obrazovno-vaspitnim objektima.
