Direktor Uprave za nekretnine zadovoljan je kako su katastarske jedinice odgovorile na legalizaciju nelegalno sagrađenih objekata.
“Mi možemo da stižemo što je naša obaveza Uprave za nekretnine područnih jedinica da sve te zahtjeve obradimo ovjerimo elaborate, donesemo rješenja uknjižbe objekata i stvorimo mogućost ljudima da podnesu zahtjev za legalizaciju”, navodi Dragan Kovačević, direktor uprave za nekretnine.
Međutim pristiglih zahtjeva nema dovoljno.
“Nisam zadovoljan kao građanin, što je vrlo malo ljudi koji su se odazvali za legalizaciju, međutim poznajući nas kao narod, svi čekamo zadnji dan da predamo zahtjeve”, navodi Kovačević.
Od 100 hiljada nelegalno sagrađenih objekata legalizaciju je pokrenulo nešto više od dvije i po hiljade građana. Sa istim problemom suočavaju se i zemlje regiona.
“To je jedan dugotročan proces i to je s jedne strane rad s građanima, zbog njih se to pitanje i rješava da ljudi imaju uknjižene i riješeno pitanje svojih nekretnina, s druge strane institucionali rad, reguilativa koju treba poboljšati”, poručuje Željko Obradović, direktor Uprave za geodetske imovinsko pravne poslove u BIH.
Zemlja kojoj region zavidi je Slovenija. Tamo su crne objekte legalizovali još davne
Zakon o legalizaciji obnovili su 2003 godine, kojim su stavili tačku na svijest građana da grade bez dozvole. U sloveniji su svi objekti registrovani. Ko nije poštovao zakon bio je sankcionisan.
Zato je sugestija Crnoj Gori da lokalne uprave i ministarstva, ruku pod ruku krenu u mijenjanje svijesti građana. Dobar zakon i njegova primjena urediće prostor pa će i građani ljepše da planiraju.
rtcg.me
