U naredna dva mjeseca arheolozi će sistematski istraživati sve površine između gradskih bedema, koje trenutno nijesu zatvorene građevinskim elementima. Posljednja istraživanja rađena su prije dvadesetak godina i završena su bez konkretnih dokaza da je na prostoru Onogošta postojalo naselje ili fortifikacijski objekat stariji od utvrđenja iz perioda Osmanskog carstva.
"Naš cilj je da prikupimo informacije koje nešto kazuju o istorijatu gradnje na ovoj lokaciji. Saznaćemo da li tu ima detalja koji bi mogli da upute na antičku hronologiju Onogošta. Ovo je važan lokalitet i radićemo po strogim pravilima struke. Sve će biti istraženo do nivoa koji nam omogućava da Onogošt realno sagledamo u skladu sa postojećim profesionalnim parametrima i propisima koji uređuju oblast istraživanja i zaštite kulturne baštine", rekao je Baković.
PROSTOR ZA REVIZIJU
Nakon završetka istraživanja, kompletne površine unutar starog grada Onogošta biće kultivisane. Sav građevinski kamen biće sačuvan i dostupan konzervatorima.
"Dio stratigrafije, koji se nalazi ispod betonskog sloja, biće sačuvan za neka reviziona istraživanja koja mogu uslijediti u bližoj ili daljoj budućnosti. U ovom trenutku, na zapadnoj strani sagrađena je bina. Po slobodnoj procjeni, pod betonskim površinama i građevinskim elementima je oko 30 odsto tla u starom gradu Onogoštu. Za sada je diskutabilno kakva je „arheološka moć“ slojeva ispod tog betona. Ne znamo da li je nešto devastirano građevinskim radovima ili je površina samo zasuta betonskom konstrukcijom. Na neki način to je dobra okolnost za buduća reviziona israživanja", kazao je Baković.
Prema njegovim riječima, za 50 godina biće tu novih intervencija i uklanjanje betonskog sloja omogućiće provjeru i tog terena.
"Napredovaće i tehnika i metodologija arheoloških istraživanja. Naše kolege moći će da provjere naša saznanja. To je i strukovni parametar, a zakon obavezuje da se na svakom lokalitetu mora ostaviti dio kulturnih slojeva koji će poslužiti za reviziju", poručuje Baković.
ŠUT I HUMUS
Istraživanja su dodatno komplikovana zbog građevinskog šuta i kroz vjekove formiranog sloja humusa na prostoru starog grada Onogošta.
"Ogromne količine šuta, koje potiču od porušenih objekata, nalaze se iznad upotrebnog nivoa grada. Sve staze i ulice su zasute. Iskopavanja i odvoz suvišnog materijala otežava pozicija prostora na kom radimo istraživanja, a koji je teško dostupan bilo kom obliku građevinske mehanizacije, pa smo prinuđeni da kompletan šut, do najbliže pozicije na kojoj je moguć pristup manjim kamionima, transportujemo tradicionalnim metodama. To čitav proces bitno usporava", rekao je Baković.
Postoji nekoliko verzija o nastanku starog grada Onogošta. Engleski arheolog Artur Evans obišao ga je 1877. godine, neposredno nakon oslobodilačke akcije crnogorske vojske. Poslije pažljivog proučavanja, došao je do zaključka da je na tom mjestu prvi grad podignut u 3. ili 4. vijeku i da su ga sagradili Rimljani.
To je argumentovao tumačeći opšti plan utvrđenja čija je osnova četvorougao sa kulama na uglovima i sredini bedema, što je karakteristika rimskih utvrđenja.
S druge strane, istoričari Konstantin Jiriček i Milan Šuflaj dokazivali su da je riječ Onogošt (Anagastum) gotskog porijekla i da je grad dobio ime po gotskom vojskovođi Anagastu, o kom podaci postoje u istorijskim izvorima iz 469. godine.
Smatrali su da je Anagastum podignut krajem 5. ili početkom 6. vijeka. Zidanje turskog grada čiji ostaci i danas postoje počelo je 1701. godine, a završeno 1713. godine. Njegovu gradnju započeo je Redžep-paša.
Izvor: Pobjeda
