Takođe, značajan izazov je i praktična nastava, koja će se ubuduće na fakultetima kreditno bodovati, a razmatra se i opravdanost uvođenja prijemnih ispita na određenim studijskim programima, kazao je u intervjuu Dnevnim novinama ministar prosvjete Damir Šehović.
Ministar objašnjava na koji način planira da rastereti školiski plan i program, te kakve efekte očekuje.
“Trenutno je u izradi novi nastavni plan za osnovno obrazovanje, i stav Ministarstva je da su neophodne izmjene u dijelu rasterećenja učenika. Time želimo da dodatni fokus stavimo, između ostalog, na izučavanje stranih jezika, ali i da našim osnovcima ostavimo dovoljno prostora i vremena da materiju zaista i usvoje. Izmjenama se bavi stručni tim, a ideja je da rasterećenje bude na nivou od oko 10 posto, što je svakako značajan prvi korak”, kazao je on.
Ističe da predmetni programi treba da budu oslobođeni nepotrebnih podataka i detalja koji, umjesto da podstiču učenika na kritičko promišljanje i sticanje znanja primjenjivih u realnim radnim i životnim situacijama, zapravo zahtijevaju da pamte i reprodukuju pojmove i definicije.
“Navedeni predmetni programi treba da omoguće stručnu autonomiju nastavnika i istovremeno ga podstiču na primjenu savremenih metoda nastave i učenja. Ovo je samo jedan dio reformi za unapređenje kvaliteta osnovnog obrazovanja. Važan aspekt je svakako proces rada nastavničkog kadra. Sve pomenuto će, vjerujem, pored unapređenja cjelokupnog sistema, pomoći i boljem pozicioniranju Crne Gore na PISA testiranju. Razmišljamo i u pravcu formiranja PISA radnog tijela, koje bi se bavilo analizom postignutih rezultata i pripremom mjera koje je potrebno sprovesti, kako bi đaci primijenili stečena znanja”, kazao je Šehović.
Izmijeniti model studija
Objašnjava i na koji način ministarstvo planira da unaprijedi rad fakulteta.
“Jedna od prvih mjera koja nas očekuje kada govorimo o unapređenju rada fakulteta, jeste izmjena modela studija. Postojanje dosadašnjih postdiplomskih specijalističkih studija je od eksperata ocijenjeno kao netipično i upitno sa više aspekata. Stoga ćemo, umjesto dosadašnjeg modela 3+1+1, preći na 3 + 2 +3, odnosno 5+0+3, koji je prepoznat u evropskom prostoru obrazovanja, čime ćemo omogućiti bolju prepoznatljivost naših diploma na tržištu”, kazao je on.
Upis na osnovne studije po reformisanom modelu, na Univerzitetu Crne Gore, će početi naredne studijske 2017/2018. godine, a upis na dvogodišnje magistarske studije od studijske 2020/2021. godine.
“Značajan je izazov i praktična nastava, koja će podrazumijevati ozbiljniji fond časova i ocjenjivanje, odnosno kreditno vrednovanje praktičnog rada tokom studiranja. Trenutno je problem kadra koji nema praktična znanja samo dijelom prevaziđen Programom stručnog osposobljavanja visokoškolaca. Uvođenjem vrednovanog praktičnog rada i unapređenjem tzv. mekih vještina, značajno ćemo poboljšati kompetencije naših studenata”, naglasio je on.
Cilj im je i prelazak na Ugovorni model finansiranja zasnovan na rezultatima, čime ćemo, kaže ministar, izbjeći praksu da se budžetskim izdvajanjima za Univerzitet pokrivaju samo plate profesora, ali bez značajnog unapređenja procesa rada i kvaliteta obrazovanja.
“Novi model znači uvođenje ugovora o ostvarenju rezultata, koji će zaključivati Vlada i Univerzitet Crne Gore. Akcenat će, između ostalog, biti na kvalitetu rada ustanove, upisnoj politici, naučnoistraživačkom radu, izdavačkoj djelatnosti, međunarodnoj saradnji i mobilnosti i informisanju javnosti o radu ustanove. Tako će se Ugovorom, na osnovu rezultata ustanove u pomenutim oblastima, definisati finansijska sredstva višegodišnji period, dok će se od Univerziteta očekivati da ispuni ugovorom preuzete obavaze”, kazao je on.
Usklađivanje upisne politike sa potrebama tržišta rada
Prema njegovim riječima, usklađivanje upisne politike sa potrebama tržišta rada je primarni cilj, čiji rezultati će biti vidljivi tek za nekoliko godina.
“Tu očekujemo i aktivnu participaciju predstavnika privrede, ne samo u kreiranju nastavnog plana i programa, već i u selekciji programa koji su mu potrebni i koji nijesu, te onih koji su kvalitetni i manje kvalitetni”, kazao je ministar.
Ističe da je uzrok disproporcije između ponude i tražnje velikim dijelom i značajno povećanje broja srednjoškolaca koji se upisuje na visokoobrazovne ustanove.
“Tačnije, od oko 7.500 svršenih srednjoškolaca u pretprošloj školskoj godini, preko 70% je upisalo fakultet. Pritom, i dalje se najviše upisuju fakulteti iz oblasti društvenih nauka. Stoga je jedan od naših prioriteta približavanje prednosti stručnih obrazovnih programa i profilacija mladih na ono što su zaista njihovi afiniteti, kroz testiranja profesionalne orjentacije”, kazao je Šehović.
Objašnjava i šta će se promijeniti Pravilnikom za kriterijume za upis na fakultete, koji je u pripremi.
“Pravilnikom će biti propisani kriterijumi za upis na sve ustanove visokog obrazovanja, dok je do sada kriterijume propisivala svaka ustanova posebno. Jasni kriterijumi za upis su od posebnog značaja za kvalitet diplomiranih sudenata. Jer ako se najbolji upisuju, sjutra ćemo na tržištu rada imati najbolje”, kazao je on.
Takođe, razmotriće se opravdanost uvođenja prijemnih ispita na odredenim studijskim programima.
“Njime će se definisati i koji su to obrazovni programi tj. profili odgovarajući za nastavak studija. Drugim rijećima, cijeniće se da li su oblasti tj. predmeti koje ste izučavali u srednjoj školi primjereni traženom studijskom programu, a ne da li su same škole odgovarajuće. Naime, glavni nedostatak upisne politike je taj što se ona često rukovodila kadrovskim i materijalnim potrebama same ustanove, a u manjoj mjeri tržištem rada. Stoga smo zaključili da je neophodno izjednačiti zahtjeve fakulteta prilikom upisa i povezati ih sa stvarnim stanjem na terenu, kako bismo u krajnjem imali kvalitetniju prohodnost ka ustanovama visokog obrazovanja”, objasnio je Šehović.
Izvor: portalanalitika.me
