“Ekonomija je realno rasla 4,7 odsto u 2017. i 4,8 odsto prosječno u prvoj polovini 2018. Posebno je ohrabrujuć podatak da je stopa rasta u trećem kvartalu dostigla pet odsto, što Crnu Goru svrstava na treće mjesto u odnosu na region i EU. Ovo je najbolja potvrda da su svi ekonomski akteri, počev od vrijednih rudara, zaposlenih u turističkom, građevinskom i energetskom sektoru, dobrih domaćina, do ljekara i učitelja, kao i državnih službenika, iz kvartala u kvartal, iz godine u godinu, sve više i sve bolje radili. Ovakvi rezultati potvrda su ocjena relevantnih međunarodnih organizacija MMF, Svjetska banka, kreditne agencije da crnogorska ekonomija ima dobar učinak; da napori Vlade u procesu fiskalnog prilagođavanja donose rezultate. Naš poseban izazov bila je potreba sprovođenja fiskalne konsolidacije, ne odričući se razvoja. Bilo je zahtjevno, ali smo uspjeli. Odlučnošću, posvećenim radom i kontinuiranim i otvorenim dijalogom sa privrednicima”, istakao je Simović.
Dodaje da su ovakvi rezultati ostvareni na temeljima odgovorne i mudre državne i ekonomske politike, koja je vođena posebno nakon obnove nezavisnosti i na temelj ima ostvarenih evroatlantskih i evropskih integracionih iskoraka.
“Svako vrijeme ima svoje borbe i junake. Junaci današnjeg vremena, kada je prioritetna borba za unapređenje kvaliteta života i standarda građana, svakako su: vrijedni i odgovorni preduzetnici, koji ostvaruju pobjede u zahtjevnoj tržišnoj utakmici i ispunjavaju svoje obaveze prema zaposlenima i društvu; vrijedni i odgovorni zaposleni, kao i odgovorni državni službenici koji doprinose poboljšanju poslovnog ambijenta”, dodao je on.
Što se tiče održavanja ekonomskog rasta Simović ističe da će biti izazovno, ali i ostvarljivo.
“Mi moramo istrajavati u postavljanju i ostvarivanju tako ambicioznih ciljeva, zbog naše suštinske potrebe, naše obaveze i naše odgovornosti da obezbijedimo brže dostizanje evropskog kvaliteta života sa sadašnjih 46 odsto EU prosjeka. Zbog toga, dinamičan ekonomski rast je realnost i u narednim godinama, a put do tog cilja je: nastavak postojećih i početak novih velikih investicija, sve izdašniji i sadržajniji programi podrške radi brže diverzifikacije privrede, nastavak politike privlačenja stranih direktnih investicija, uz pokretanje novog već kreiranog zahtjevnog programa ekonomskog državljanstva u skladu sa konkurentnim globalnim investicionim tržištem. Svakako, uvijek moramo imati u vidu i potencijalne eksterne rizike sa regionalnog i globalnog nivoa, kojima je prirodno izložena i naša otvorena ekonomija”, poručio je Simović.
Kada je u pitanju povećanje minimalne zarade, smanjenje opterećenja rada, ukidanje kriznog poreza i smanjenje akciza na gorivo Simović kaže da je potpuno realno i razumljivo i ljudski opravdano očekivanje da ovakve stope rasta ekonomije imaju direktni efekat na povećanja zarada.
“Dodao bih i još neke, vrlo važne, kao što su prije svega visina penzija, a posebno visina najniže penzije, socijalnih davanja, plate u zdravstvu i prosvjeti..Svjedoci smo brojnih inicijativa koje idu u tom pravcu. Brojni su oni koji, iz isključivo političkih razloga, insistiraju na ovim pitanjima, sa željom da za te inicijative prigrabe autorstvo i ekskluzivu”, naglasio je Simović
Simović komentare opozicije da su ekonomski rezultati koji se saopštavaju šminka iza koje stoji zaduživanje i da je situacija potpuno drugačija komentariše kao neuspješan pokušaj osporavanja snažnog napretka crnogorske ekonomije koji su prepoznale i referentne međunarodne finansijske institucije.
“Nesporno je da od obnove nezavisnosti zemlje, crnogorsku ekonomiju karakterišu visoki prilivi direktnih stranih investicija u energetici, turizmu, telekomunikacijama, prerađivačkoj industriji, finansijskom sektoru, što je uticalo na proširenje: proizvodne i izvozne baze ekonomije, očuvanje postojećih kapaciteta, rast zaposlenosti i dohotka i poboljšanje ukupne javne infrastrukture i kvaliteta javnih usluga. Naravno, svjesni rastućeg trenda javnog duga zbog razvojnog projekta kakav je auto-put, Vlada sprovodi mjere fiskalne konsolidacije u kombinaciji sa strukturnim reformama”, kazao je on.
Prema njegovim riječima otvaranje kvalitetnih i održivih novih radnih mjesta predstavlja najvažniji prioritet ekonomske politike Vlade.
“Preduzimaju se brojne sistemske aktivnosti koje će doprinijeti dostizanju toga cilja. U kontinuitetu bilježimo rast broja zaposlenih. U 2018. je broj zaposlenih bio veći za preko 25.000 u odnosu na 2011. a oko 11.000 u odnosu na 2016. godinu. Očekujemo da će se taj trend nastaviti i u 2019. Očekujemo da nova radna mjesta budu otvorena u onim sektorima u kojima se u prethodnom periodu najviše i investiralo, prije svega u poljoprivredi, građevinarstvu, kao i svim onim koji su direktno ili indirektno povezani sa turizmom (u hotelima i restoranima, trgovini, prerađivačkoj industriji, saobraćaju). Otpočeli smo proces optimizacije broja zaposlenih u javnoj upravi, a paralelno predložili i nova rješenja u pogledu reorganizacije javne uprave kroz novi Zakon o državnoj upravi. Jedan od ciljeva mjera optimizacije je preusmjeravanje iz javnog u privatni sektor. Veliki prostor vidimo i u osnivanju novih preduzeća. Zato nam je važno da utvrdimo podsticajne mjere za napuštanje javne uprave, koje mogu ići u pravcu davanja otpremnina ili nekog paketa aktivnih mjera zapošljavanja, povoljnijih kredita i sl.,” poručuje Simović.
Izvor: Pobjeda
