Sa ciljem zajedničkog djelovanja u pravcu poboljšanja prehrambenih navika djece i smanjenja zabrinjavajućeg procenta gojaznosti djece u Crnoj Gori, kao i predstavljanja Programa voće povrće, mlijeko i mliječni proizvodi za škole čiju realizaciju je započelo Ministarstvo poljoprivrede u osnovnim školama, Ministarstvo je u saradnji sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom organizovalo današnji skup.
Na konferenciji su, osim predstavnika Vlade, prisustvovali predstavnici Zajednice opština, direktori i predstavnici 40 osnovnih škola širom Crne Gore, Instituta za javno zdravlje, Fakulteta za sport, civilnog sektora i medija.
Simović je izrazio zadovoljstvo prisustvom svih subjekata društva ističući da svi treba da budu partneri u ostvarenju zajedničkog cilja, a to je, kako je kazao, „stvaranje uslova za zdraviji razvoj djece i zdravija buduća pokoljenja“.
Zdravlje mora biti u svim politikama
“Prevencija i kontrola hroničnih oboljenja, uključujući i gojaznost, predstavlja jedan od osnovnih ciljeva Nacionalne strategije održivog razvoja 2030 u Crnoj Gori, koja inauguriše zdravlje kao generator i mjerilo održivog, inkluzivnog i pametnog razvoja. Prepoznajući da zdravlje opredjeljuju socijalne, ekonomske i ekološke determinante, koje prevazilaze zonu uticaja kreatora zdravstvene politike, Vlada insistira na integrisanom pristupu i punom učešću svih aktera iz sektora zdravlja, obrazovanja, sporta, urbanističkog planiranja, poljoprivrede, javnih finansija, civilnog sektora, medija i društveno odgovorno djelovanje industrije hrane“, kazao je potpredsjednik Vlade ističući da holistički pristup zdravlju i razvoju nema alternativu i zato zdravlje mora biti u svim politikama i sve politike moraju biti za zdravlje.
Prema njegovim riječima, gojaznost je moguće spriječiti kroz primjenu politika i mjera koje imaju za cilj stvaranje ambijenta koji promoviše zdravlje tokom cijelog života, gdje dom i porodica, ali i škola igraju ključnu ulogu u stvaranju navika u ishrani i uopšte naćinu života djece.
Sve škole da se uključe u Program voće, povrće, mlijeko i mliječni proizvodi
“Raspoloživi podaci ukazuju da naša djeca ne konzumiraju dovoljno voća i mlijeka, kao i da značajan broj sati provode sjedeći, ispred ekrana“, kazao je Simović ističući upravo u tom kontekstu značaj Programa podječe zdravih obroka koji od ove školske godine u školama sprovodi Ministarstvo poljoprivrede.
Program, podsjećamo, obuhvata besplatnu podjelu mliječnih i voćnih obroka djeci od I do V razreda osnovne škole, jednom nedjeljno. Pored besplatnih obroka, Program prati i edukativni rad, kroz koji će djeca učiti o zdravoj prehrani, nutritivnim vrijednostima hrane, poljoprivredi i načinu proizvodnje hrane i obići poljoprivredne proizvođače. U okviru programa predviđeno je i podizanje mini voćnjaka i bašta u krugu škola.
“Agrobudžetom za 2019. godinu planirali smo i izdvojili sredstva za realizaciju ovog programa i ove školske godine smo počeli sa besplatnom podjelom obroka u 7 škola na teritoriji 4 opštine (Bijelo Polje, Berane, Danilovgrad i Kolašin). Do kraja tekućeg polugodišta djeci će biti podijeljeno 24.520 zdravih obroka. Namjera nam je, da naredne godine u ovaj Program uključimo još opština i osnovnih škola, kao i da kroz nekoliko godina budu uključene sve škole u Crnoj Gori“, poručio je Simović.
On je izrazio uvjerenje da će udruženi napori koje ulažu svi segmenti društva doprinijeti razvoju zdravih navika naše djece, zdravih navika koje će im omogućiti da ostvare svoj puni potencijal.
“Činimo to ponosno jer znamo da ulažući u ovaj Program, ulažemo u zdravlje i budućnost naše djece“, poručio je Simović.
Hrapović: Gojaznost djece zajednički izazov
Ministar zdravlja Kenan Hrapović kazao je da je gojaznost medicinski problem koji se najlakše prepozna, ali se najteže liječi.
“Gojaznost je dostigla epidemijske razmjere u svijetu. U poslednjih 50 godina broj gojazne djece se povećao za nevjerovatnih 300 odsto”, kazao je Hrapović dodajući da su uzroci gojaznosti su kompleksni i brojni i uključuju genetske, biološke, kulturološke i sociološke faktore, ali da su kompleksne i posljedice.
Hrapović ističući da je, pored svih faktora, pravilna ishrana djece osnovna baza dobrog zdravlja. Na razvoj prehrambenih navika školske djece, prema riječima Hrapovića najveći uticaj imaju roditelji, ali svakako treba naglasiti i uticaj škole.
Hrapović je saglasan da se zabrinjavajući trendovi gojaznosti kod naše djece mogu promijeniti samo kroz multisektorsku saradnju i sprovođenje sveobuhvatnog paketa intervencija.
On je naveo da je zdravstveni sistem, u cilju usvajanja zdravih navika i primjene zdravih stilova života, realizovao brojne aktivnosti u proteklom periodu kao što su usvajanje Programa mjera za unapređenje stanja uhranjenosti i ishrane u Crnoj Gori sa Akcionim planom za 2019-2020. Godinu, kao i Programa za kontrolu i prevenciju hroničnih nezaraznih bolesti 2019-2021. godina.
Takođe, kao pilot projekat u tri opštine, Podgorici, Baru i Bijelom Polju, uveden je u školama predmet Zdravi stilovi života. Pomoć za regulisanje tjelesne mase, takođe, zatražio je veliki broj roditelja i djece i u Institutu za javno zdravlje gdje već godinama radi Savjetovalište za pravilnu ishranu.
SZO: Čestitke Vladi na multisektorskom pristupu rješavanju problema
Šefica Kancelarije SZO u Crnoj Gori Mina Brajović čestitala je Ministarstvu poljoprivrede na iniciranju i realizaciji važnog Programa podjele svježih i zdravih obroka za djecu u školama, jer to, kako je kazala, nije samo primjer dobre prakse zemalja EU nego mnogo više.
“Za SZO ovo je potvrda da borba protiv gojaznosti djece u Crnoj Gori nije samo priortet sektora zdravstva, nego je i pod punom pažnjom i drugih resora, kao što je poljoprivreda. To je potvrda da je Vlada usvojila pristup multisektorskog pristupa u rješavanju ovog problema“, kazala je Brajović.
“Gojaznost je kompleksan problem sa kompleksnim posljedicama. Nauka ukazuje da je danas gojazno dijete, sjutra gojazna osoba i to nosi rizik od obolijevanja od niza hroničnih oboljenja, kao i problem prijevremenog mortaliteta. Se to skupa znači da će naša djeca živeti kraće nego njihovi roditelji, što je nedopustivo. Takođe gojaznost je veliko opretećenje za pojedinca, porodicu i društvo“, kazala je Brajović.
