To su, iz Sindikata medija Crne Gore, naveli u svom proglasu i pozvali novinare/ke i zaposlene u medijima u Crnoj Gori da poštuju pravila profesije "jer samo tako sloboda medija može imati svoj puni smisao".
U svom proglasu su istakli da je veći dio zaposlenih u medijima dobio povećanje zarada početkom ove godine zahvaljujući programu „Evropa sad“ dok su samo mjesec ranije, tvrde oni, njihove prosječne zarade i dalje bile ispod državnog prosjeka.
"Međutim, brojni zaposleni u nekim lokalnim javnim emiterima još nisu dobili te povišice jer, usljed kašnjenja, primaju plate iz prošle godine. U tom smislu, položaj radnika/ca u ovim medijima nije poboljšan, a novi Zakon o audio-vizuelnim medijskim uslugama, koji je trebalo da popravi stvari, ne usvaja se već tri godine", navodi se u proglasu.
Iz Sindikata medija ističu da novinari i medijski radnici i pored povećanja zarada ostaju preopterećeni, zbog povećanog obima posla, usljed intenzivnih društveno – političkih dešavanja ali i često nedovoljnog broja ljudi u redakcijama.
"Dio njih radi prekovremeno, a za to nisu plaćeni dok su mnogi prinuđeni da pored novinarstva rade još neke poslove kako bi imali stabilnu egzistenciju. Sve su to problemi koji se ponavljaju iz godine u godinu i bez čijeg rješavanja ne možemo imati potpunu slobodu medija u našoj zemlji", saopštili su oni.
Navode i da je Sindikat nedavno ponovo pokrenuo inicijativu prema Uniji poslodavaca o otpočinjanju pregovora o novom Granskom kolektivnom ugovoru pošto je, kako kažu, dosadašnji iz 2004. godine prestao da važi.
Istakli su da očekuju da pregovori počnu uskoro i da dođu do dogovora kojim će se poboljšati radno-pravni i ekonomski status zaposlenih u medijima, a da vjeruju da je i vlasnicima medija u interesu da imaju zadovoljne zaposlene.
"Ovaj Svjetski dan slobode medija Crna Gora dočekuje i sa izmijenjenim Krivičnim zakonikom, kojim je pojačana krivično-pravna zaštita novinara/ki i medijskih radnika/ca odnosno povećane kazne za napade na novinare/ke. To je bila dugogodišnja inicijativa nevladine organizacije Akcija za ljudska prava kojoj se pridružio Sindikat medija, a kasnije još sedam organizacija koje se bave i medijima. Prošla godina je bila najgora po broju napada na novinare/ke u Crnoj Gori kojih je bilo čak 28, a zabilježeno je i nekoliko incidenata ove godine pa vjerujemo da će tužilaštva i sudovi vrlo brzo biti u prilici da primijene novi Krivični zakonik i oštrije kazne napade ili ometanja novinara/ki dok rade svoj posao", navodi se u njihovom proglasu.
U godini za nama, dodaju oni, urađena je i prva Medijska strategija Crne Gore i počeo rad na izmjeni medijskih zakona, a Sindikat medija je, prema njihovim riječima, tome dao svoj puni doprinos.
Ističu da očekuju da će se medijska pravila i zakoni u Crnoj Gori brže mijenjati kako bi izlazili u susret brzim promjenama u medijskoj industriji i potrebama zaposlenih. Loš primjer je, smatraju oni, Zakon o audio-vizuelnim medijskim uslugama koji već tri godine čeka da bude usvojen, "a mogao bi da značajno popravi stanje u elektronskim medijima pa samim tim i status zaposlenih u tim medijima".
"Brze promjene u medijskoj djelatnosti uključuju i poplavu dezinformacija, lažnih vijesti i govora mržnje, na šta nisu imuni ni mediji u Crnoj Gori. To je nova i galopirajuća opasnost za slobodu medija jer je pretvara u svoju suprotnost pošto se pod plaštom slobode objavljuje sve i svašta, najčešće sa ciljem diskreditacije pojedinaca ili čitavih grupa", navodi se u proglasu Sindikata medija.
