Psihološkinja Radmila Stupar u razgovoru za Portal RTCG kazala je da odsustvo primjene strategija prevencije neprimjerenih ponašanja djece i veoma vidljivo odsustvo roditeljske odgovornosti za ponašanje djeteta koje je vršilac nasilja predstavlja ozbiljan problem u školama. Iz Vlade je ranije rečeno da su početkom ove godine predvidjeli da svaka škola ima stručnog saradnika i asistenta za sprečavanje nasilja i vandalizma. Škole imaju protokole za ovakve situacije, a tu je i saradnja sa drugim institucijama. Uz to se Strategija reforme obrazovanja posebno bavi ovim pitanjem.
Stupar smatra da je ovo ozbiljan problem ne zato što stručnjaci koji se bave djecom ne znaju kako da ga riješe, nego ozbiljan problem jer ne postoji jasna snažna profesionalna pomoć policije i centara za socijalni rad.
"Policija dolazi kada s nešto već desi a kako su kazne blage ili ih nema, policija nam oko vršnjačkog nasilja skoro pa i ne pomaže", naglasila je Stupar.
Stupar je mišljenja da Centar za socijalno često nema snagu ili autoritet da primora roditelja da sarađuju pri koracima promjene ponašanja njihovog djeteta.
Angažovanje zaštitara u crnogorskim školama postalo je aktuelno u februaru ove godine, kao odgovor na povećane zabrinutosti zbog vršnjačkog nasilja i drugih bezbjednosnih prijetnji. Oko 190 zaštitara bilo je angažovano do kraja školske godine u 42 srednje i 65 osnovnih škola u gradskim sredinama širom Crne Gore.
Iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija najavljivali su da će od septembra nastojati da pronađu trajno rješenje kako bi se suzbilo vršnjačko nasilje u školama.
Savjet roditelja je, na inicijativu Mreže savjeta roditelja, u školama širom Crne Gore pokrenuo peticiju s ciljem vraćanja institucije policajca u zajednici.
Stupar naglašava da ne vjeruje da je zaštitar rješenje u sprečavanju nasilja u školama, već da je neophodno obezbijediti školskog policajca.
"Mislim da čovjek bez policijskih nadležnosti i bez obuke kako postupati sa djecom koja imaju delikventna ponašanja može učiniti mnogo da djete koje je u stanju razjarenosti prestane da se tako ponaša", naglašava psihološkinja.
Stupar ističe da ukoliko bi imali zaštitare sa ovlašćenjima i obukom, možda bi se nešto moglo promjeniti.
"Uz napomenu da ako zaštitar reaguje sud mora da procesuira roditelje, a djete mora proći kroz proces resocijalizacije i psihoterapije", naglasila je Stupar.
Ako nema sveobuhvatnog pristupa, Stupar ne vjeruje u promjene odnosno prestanak slučajeva neprimjerenog đačkog ponašanja.
Na pitanje koje su najčešće posljedice nasilja po emocionalno i socijalno funkcionisanje učenika, Stupar objašnjava da je najčešča posljedica degradacija vrijednosti obrazovanja.
"A onda za tim ide vjerovanje u snagu rukovođenja strahom i manipulacijama. Neobrazovan čovjek sklon je mističnim i magijskom vjerovanjima pa mu možete lako stati na razvojni put. Kada se odrasli počnu ponašati kao obrazovani i čestiti ljudi umnogome će se smanjiti neprimjereno ponašanje djece u školama. Do odraslih je, kakvi roditelji i vaspitači biraju da budu svojoj djeci. Nije do djece", zaključuje psihološkinja u razgovoru za Portal RTCG.
