Tim učenicima, ističe se, potrebna je individualna, psihološka podrška u smislu integracije u školski kolektiv (i nasilnici i žrtve su zbog određenih karakteristika socijalno izopšteni od ostalih učenika). Druga linija rješavanja problema nasilja u školi podrazumijeva jačanje vaspitne uloge škole i izgrađivanje školske klime u kojoj se nasilje ne isplati i gdje su učenici uvjereni da će ih škola zaštititi od svih oblika nasilja.
"Istraživanje je pokazalo da tipična situacija sa nasiljem u školi nije ona u kojoj postoji žrtva koju maltretira veliki broj djece, već ona u kojoj postoji nasilnik koji maltretira veći broj žrtava (u našem slučaju to je 2,7 učenika nasilnika; 4% učenika koji su istovremeno bili i žrtve i nasilnici; 13% učenika koji su bili samo žrtve). Nasilnik je obično pojedinac, a ponekad i grupa učenika", piše u dokumentu.
Istraživanje Zavoda pokazuje da je tokom 2022/23. školske godine 17 odsto učenika je u svojim školama bilo izloženo nekom obliku nasilja. Prava slika sa nasiljem, dodaje se, je da je ono u nekim školama rasprostranjeno u procentu od 7,5 odsto, a da je u drugim školama rasprostranjenost nasilja četiri puta veće, iznosi 27,3 odsto.
Mjere na sprječavanju nasilja učenika na nivou škole odnose se na razvijanje vaspitne, tj. preventivne uloge škole, razvijanje klima usmjerenih protiv nasilja, kao i reagovanje na nasilje u školi.
U dokumentu su i mjere sprječavanja nasilja koje se odnose na sve učenike: osposobljavanje učenika da prepoznaju nasilje, otklanjanje predrasuda i pogrešnih uvjerenja učenika prema nasilju, razvijanje socijalno-emocionalnih vještina učenika, osposobljavanje učenika da adekvatno reaguju na nasilje, da ga prijave, te osposobljavanje učenika da na miran način rješavaju sukobe a i kontrola ponašanja učenika u školi.
Što se tiče uloge nastavnika, mjere su da oni moraju prepoznati nasilje, otkloniti predrasude i pogrešna uvjerenja nastavnika prema nasilju i i osposobiti kadar da adekvatno reaguje na nasilje.
Navedene mjere su nastale su kao rezultat istraživanja koje je Zavod za školstvo realizovao tokom 2022/2023. školske godine u svim osnovnim i srednjim školama u Crnoj Gori. Cilj istraživanja bio je, kako navode, da se utvrdi koliko je nasilje rasprostranjeno i koji su pojavni oblici nasilja među učenicima u osnovnim i srednjim školama u Crnoj Gori.
Iz Zavoda ističu da je nerealno očekivati da škola bude uspješna u rješavanju problema nasilja ako se učenicima van škole, neprestano, putem medija, filmova, televizije nude modeli nepristojnog i agresivnog ponašanja.
Širi društveni kontekst, napominju, nije bio predmet ovog istraživanja, ali se on po mišljenju autoriteta iz ove oblasti neprestano preliva u školu i predstavlja najvažniji faktor ispoljavanja nasilnog ponašanja mladih bilo gdje, pa i u školi
