To je odlučeno na sjednici trećeg vanrednog zasjedanja Skupštine na čijem dnevnom redu je Predlog da se glasa o nepovjerenju 42. Vladi Crne Gore.
Za nepovjerenje Vladi su glasala 43 poslanika opozicije i poslaničkog kluba "Crno na bijelo".
Protiv je bilo 11 poslanika (Demokrate, Prava i Ujedinjena Crna Gora).
Glasanje o nepovjerenju Vladi obavljeno je javnim glasanjem.
Bečić je proglasio da je izglasano nepovjerenje Vladi, nakon čega je uslijedio aplauz opozicije.
Prije glasanja plenarnu salu napustili su poslanici Demokratskog fronta (DF), Pokreta za promjene (PzP) i Socijalističke narodne partije (SNP).
Poslanik Demosa Miodrag Lekić takođe nije bio u sali.
Glasanju o nepovjerenju Vladi prisustovali su i mnistarka javne uprave, digitalnog društva i medija Tamara Srzentić i ministar kapitalnih investicija Mladen Bojanić.
Sjednici je prisustvovalo 78 poslanika, a Simonida Kordić (DF) onlajn.
Predlog za izglasavanje nepovjerenja Vladi potpisali su 31 poslanik opozicije i koalicije Crno na bijelo.
Poslanici Skupštine Crne Gore usvojili su dnevni red.
Za je glasalo 43 poslanika, protiv 12, uzdržano tri. Glasalo je ukupno 58 poslanika.
Za dnevni red glasali su poslanici koalicije Crno na bijelo i opozicije.
Protiv dnevnog reda glasali su klub poslanika "Mir je naša nacija" (Demokratska Crna Gora i Demos), poslanik Prave Crne Gore Marko Milačić i poslanik Ujedinjene Crne Gore Vladimir Dobričanin.
Uzdržani su bili posalnici SNP Vladimir Joković, Draga Ivanović i Danijela Đurović.
Za povjerenje Vladi potreban je glas najmanje 41 poslanika.
Iz Vlade raspravi o inicijativi za izglasavanje nepovjerenja Krivokapićevom kabinetu prisustvuju samo ministarka javne uprave, digitalnog društva i medija Tamara Srzentić i ministar kapitalnih investicija Mladen Bojanić.
U predlogu da se glasa o povjerenju Vladi podsjeća se da su na sjednici Skupštine, 29. decembra, izglasane interpelacije ministrima vanjskih poslova, poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede i prosvjete, nauke, kulture i sporta, čime je postalo jasno da nemaju podršku parlamentarne većine.
Potpisnici predloga za izglasavanje nepovjerenja Vladi naveli su da je premijer Zdravko Krivokapić najavio da će odbiti da postupi po interpelacijama za smjenu tri ministra.
"Time je pokazao da ne poštuje Ustav i zakone, ali ni osnovne demokratske principe poštovanja parlamenta kao najvećeg zakonodavnog doma koji je birao sastav Vlade", kaže se u obrazloženju.
Navodi se da je 17. juna smijenjen ministar pravde i ljudskih i manjinskih prava, a da Krivokapić nije predložio parlamentu novog ministra.
Poslanici, koji su potpisali predlog, smatraju da je Krivokapić time direktno ugrozio reforme u ključnim poglavljima 23 i 24, koja su najvažnija za napredak na putu ka članstvu u EU u oblasti vladavine prava.
Oni su ocijenili da je Krivokapić svojim djelovanjem više puta u prethodnom periodu ugrozio i otežao saradnju između zakonodavne i izvršne vlasti, što je direktno proizvelo institucionalnu i političku krizu u zemlji.
„Ovakvo stanje dovelo je do blokade parlamenta, pa čak i do bojkota od jednog dijela poslanika parlamentarne većine, što je direktno uticalo da se veliki broj zakona i podzakonskih akata ne razmatra u skupštinskoj proceduri“, kaže se u predlogu za glasanje o nepovjerenju Vladi.
Navodi se da je sve to dovelo u pitanje efikasan rad parlamenta, čiji je osnovni zadatak da služi javnom interesu i interesima građana, a ne partikularnim interesima bilo koje političke grupacije ili pojedinca.
„Politička kriza, neadekvatna saradnja zakonodavne i izvršne vlasti, neusaglašavanje zakonske regulative sa zakonskom regulativom EU, kao i neaktivnost pojedinih ministara doveli do usporavanja evropskih integracija“, naveli su potpisnici predloga.
To se, kako su kazali, odrazilo na ocjene u godišnjem izvještaju Evropske komisije vezanom za proces napretka Crne Gore u evropskim integracijama.
„Zbog navedenih činjenica, kao i izjave brojnih političkih subjekata u kojima se navodi da Vlada nema većinsku podršku u parlamentu, smatramo jednim od osnovnih postulata savremene demokratije da se istoj provjeri podrška u Skupštini“, zaključuje se u predlogu.
