Mustafić, koji je na čelu Zavoda od maja prošle godine najavljuje nove programe osposobljavanja, među kojima su i programi namijenjeni ženama, bivšim korisnicama novčanih naknada i obuke za deficitarna zanimanja. Direktor ZZZCG ističe da ove godine imaju veći bužet i da će mjerama aktivne politike zapošljavanja obuhvatiti između 3.500 i 4.000 nezaposlenih sa njihove evidencije.
“Prioritet Vlade poklapa se i sa prioritetom nacionalne službe zapošljavanja. Iako Zavod za zapošljavanje, po definiciji, ne zapošljava, već posreduje pri zapošljavanju, u ovoj godini planiramo brojne aktivnosti od kojih očekujemo stvaranje pretpostavki za veću aktivaciju i brojnije zapošljavanje domaće radne snage. Došlo je do značajnih pomjeranja na tržištu rada. Smanjeno je učešće mladih do 25 godina, u ukupnoj nezaposlenosti, povećano učešće starijih od 50 godina. Blizu 60 odsto nezaposlenih u Crnoj Gori su žene. Naši programi i mjere aktivne politike zapošljavanja korespondiraće sa ovakvim kretanjima. Nastavljamo saradnju sa Investiciono razvojnim fondom. Kao što je poznato , dvije institucije, kroz nefinansijsku i finansijsku podršku podstiču razvoj preduzetništva i otvaranje novih radnih mjesta. I ove godine u fokusu će biti mladi, žene, visokoobrazovani, dugotrajno nezaposleni, tehnološki viškovi. Edukativne seminare održaćemo u još 14 opština. Ne može se, međutim, očekivati da Zavod, kao državna institucija, sama smanjuje nezaposlenost, kada to zavisi od ekonomskog ambijenta, uslova biznisa i stranih investicija. Posljednja dva mjeseca poseban akcenat stavili smo na edukaciju zaposlenih u Zavodu, u cilju što kvalitetnije primjene zakona, pravilnika, procedura. Pokušavamo, u okviru mogućnosti, podmladiti kadar. Od svojih zaposlenih zahtijevam odgovornost u poslu i brz, efikasan i kvalitetan servis gradjanima, kako u centralnoj regiji, tako i na sjeveru i jugu zemlje”, objasnio je Mustafić.
Mustafić se nad da je iza nas period kada su se biroima rada javljali brojni građani, i oni koji traže posao i oni koji to ne žele, ali su boravkom na evidenciji ZZZCG mogli ostvarivati neko pravo.
“Sređivanje evidencije je naša zakonska obaveza. Upravo zdravstveno osiguranje mnogima je bio povod i motiv prijavljivanja Zavodu. Od aprila prošle godine primjenjuje se izmijenjeni Zakon o zdravstvenom osiguranju, po kojem se to pravo ostvaruje direktno kod Fonda zdravstva”, kazao je on u intervjuu za Dnevne novine.
Ovom prilikom je negirao priče plasirane u javnosti da Zavod briše ljude iz evidencije. “Nije riječ ni o kakvom brisanju, već o prestanku vođenja evidencije o licima koja, po zakonu, ne treba da se nalaze kod nas. Recimo, u decembru je prestala da se vodi evidencija o 1.360 nezaposlenih zbog neispunjavanja njihove zakonske obaveze redovnog i ličnog javljanja Zavodu. Najveći dio njih bio je na evidenciji samo zbog ostvarivanje prava na zdravstvenu zaštitu”.
Već dvije godine podaci Zavoda pokazuju negativan trend na tržištu rada, dok MONSTAT bilježi opadajuće parametre anketne nezaposlenosti i stope nezaposlenosti, te rast aktivnosti stanovništva. Obje stope imaju legitimitet i koriste se u Crnoj Gori.
Uzroci ovakvih, suprotnih pokazatelja, u značajnoj mjeri, uslovljeni su primjenom nekih zakonskih rješenja, koja direktno i indirektno opterećuju tržište rada. Zavod je postao primamljivo mjesto za ostvarivanje nekog prava. Prijavljena su i lica iz sive ekonomije, koja imaju posao, ali ne i formalno-pravni status. Od jula 2015. godine, kada je registrovana nezaposlenost iznosila 32.000, na evidenciju je došlo još blizu 20.000 osoba.
Što se zapošljavanja mladih tiče Mustafić smatra da su se pokazaliopravdanim učestali prigovori poslodavaca da visokoškolcima po završetku studija nedostaju praktična znanja i vještine. “Toga su svjesni i u obrazovnom sistemu, pa se uveliko radi na izmjenama i uvođenju praktične nastave kao neodvojivog dijela obrazovnog sistema. Sticanje praktičnog znanja kod visokoškolaca je proces, koji treba da traje tokom čitavih studija. Problem kadra koji nema praktična znanja i potrebne vještine djelimično je prevaziđen u posljednih nekoliko godina i to realizacijom Programa stručnog osposobljavanja crnogorskih visokoškolaca.”
Sve više mladih iz Crne Gore traži poslove u inostranstvu, pa je Mustafić objasniuo da Zavod za zapošljavanje detaljno analizirala i razmatra svaku ponudu koja stigne od inostranog poslodavca, privatne agencije za zapošljavanje ili javne službe za zapošljavanje iz inostranstva.
“Sklapanje bilateralnog sporazuma pri zapošljavanju naših građana u inostranstvu mora biti u skladu sa domaćim i međunarodnim zakonodavstvom i moraju se, u najvećoj mogućoj mjeri, eliminisati mogućnosti zloupotrebe naših građana, pri slanju na rad u druge države. Sklapanje sporazuma zavisi i od toga da li na evidenciji Zavoda ima lica koja ispunjavaju kriterijume za tražena radna mjesta, da li su određene kvalifikacije stečene kod nas međunarodno priznate i da li su potrebni dodatni sertifikati ili dozvole za obavljanje određene profesije u toj državi. Poslodavci iz drugih država ili zavodi za zapošljavanje iz inostranstva obraćaju nam se samo za radnu snagu deficitarnu na njihovom tržištu rada. Traže radnike sa iskustvom i znanjem jezika te države. Iskustvo i stručnost u obavljanju posla je neophodno bez obzira na složenost i vrstu poslova”, kazao je on.
Što se tiče projekata za ovu godinu Mustafić objašnjava da ustaljenim i novim programima i mjerama aktivne politike zapošljavanja planiraju obuhvatiti između 3.500 i 4.000 nezaposlenih sa njihove evidencije. “Poslije duže vremena budžet Zavoda je povećan, tako da raspolažemo sa 4,6 miliona eura za programe APZ-a, pola miliona za kreditno otvaranje novih radnih mjesta i šest miliona za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje lica sa invaliditetom, od kojih ćemo usmjeriti tri miliona za grant šeme.”
“Već je počela procedura za realizaciju programa javnih radova i osposobljavanja i obrazovanja odraslih, u koje će biti uključeno oko 2.000 nezaposlenih. Od novih programa izdvojio bih one namijenjene ženama, bivšim korisnicama novčanih naknada, programe obuke za deficitarna zanimanja. Krajnji cilj svih programa i mjera je zapošljavanje. U narednom periodu, posebno od polovine aprila, očekujemo pad nezaposlenosti”, poručio je na kraju.
Izvor: Dnevne novine
