Prema tom istraživanju, koje Sindikat medija Crne Gore sprovodi u sklopu SafeJournalists mreže, Crna Gora je 2024. godine sa ocjenom 3,15 bila treća u regionu po bezbjednosti novinara.
"Na toj skali od 1 do 7, u regionu su od Crne Gore bile bolje Sjeverna Makedonija (3,85) i Hrvatska (3,19) a gore Albanija (2,95), Srbija (2,70), te Bosna i Hercegovina (2,61)", kazali su iz iz Sindikata.
Kračković: Novinari rade sve u nesigurnijim uslovima
Predsjednik SMCG Radomir Kračković rekao je da kontinuirani pad Crne Gore u Indeksu bezbjednosti novinara predstavlja alarm.
"Činjenica je da posljednjih godina imamo rast broja napada na novinare. Prošle godine smo registrovali 24 takva incidenta, a ove godine, zaključno sa današnjim danom, već 19", rekao je Kračković pojašnjavajući da se taj broj odnosi na stvarne slučajeve napada na novinare ali i na slučajeve poput prijetnji ili SLAPP tužbi.
Jedan od takvih slučajeva, koji su u SafeJournalists bazi, jeste prijava nekadašnje direktorke Agencije za sprečavanje korupcije Jelene Perović protiv novinarke Vijesti Jelene Jovanović.
"Mi to tretiramo kao pokušaj SLAPP tužbe. U okviru iste kategorije imamo prijavu koju je podnijela supruga gradonačelnika Podgorice Saše Mujovića, Danijela, protiv novinarke Vesne Rajković Nenadić. Tu smo uvrstili i prijavu protiv novinara i kolumniste Brana Mandića, koja je odbačena nakon pritiska javnosti", dodao je Kračković.
On je kazao da svi ti slučajevi ulaze u bazu napada jer SMCG smatra da je njih jednako važno evidentirati kao i same napade na novinare.
"Rast ovakvih incidenata kao i pad Crne Gore u Indeksu bezbjednosti, govore da prvenstveno donosioci odluka moraju dobro da se zamisle kada je u pitanju sloboda medija u Crnoj Gori. Ovo je očigledno nazadovanje, što znači da crnogorski novinari i mediji rade u nesigurnijim uslovima u odnosu na godine ranije", naveo je.
Najgore stanje kada je u pitanju stvarna bezbjednost
Potpredsjednica SMCG Marijana Camović Veličković pojasnila je da je ocjena Crne Gore bila najlošija u kategoriji “Stvarna bezbjednost” koja je sa 3,08 iz 2023. pala na 2,79.
Malo bolje, sa ocjenom 3,24 u odnosu na 3,37 iz 2023. , Crna Gora je prošla u kategoriji “Proces”, koja ocjenjuje efikasnost istraga napada na novinare i druge medijske aktere te opremljenost specijalizovanih istražnih jednica i službenika.
U kategoriji “Pravno i ogranizaciono okruženje” imala je ocjenu 3,73, dok je kada je u pitanju prevencija napada bila ocijenjena sa 3,63.
Camović Veličković je podsjetila da su Crnoj Gori prošle godine ukupno zabilježena 24 slučaja napada, prijetnji ili pritisaka na novinare što je znatno više u odnosu na godinu ranije.
Kada su u pitanju nefizičke prijetnje i uznemiravanje tokom 2024. zabilježeno je 11 slučajeva prijetnji.
"Zabilježeni rezultat je lošiji u odnosu na 2023. kada je registrovano šest takvih prijetnji, dok je 2022. zabilježeno 13. Što se tiče ozbiljnosti prijetnji uglavnom su iste težine i tiču se ugrožavanja bezbjednosti i uvreda. Od 11 zabilježenih slučajeva u četiri su tužioci podnijeli krivične prijave zbog ugrožavanja bezbjednosti, a u jednom je pokrenut prekršajni postupak protiv počinioca. Takođe, registrovana su četiri slučaja u kojima su nosioci vlasti bili inicijatori prijetnji, što naročito zabrinjava", rekla je Camović Veličković.
U kategoriji "Prijetnje po život i fizičku bezbjednost novinara" registrovan je isti broj slučajeva (četiri) kao i u 2023. godini. U tri slučaja žrtve su bile novinarke.
"Za razliku od 2023. kada nisu registrovani stvarni napadi, tokom 2024. godine evidentirana su četiri slučaja koji spadaju u tu kategoriju. Najozbiljniji napad se dogodio 10. novembra, kada je novinarka Pobjede Ana Raičković napadnuta u Podgorici, prvo verbalno a potom i fizički. Reakcija nadležnih je bila efikasna, uhapšeni su napadači i određen im je pritvor", navela je.
Bez bitnijih promjena uslova rada u medijima
Da se tokom 2024. uslovi rada u medijima nisu bitnije mijenjali, pokazala je anketa koju je SMCG sproveo u okviru redovnog istraživanja socio-ekonomskog položaja zaposlenih u medijima.
Navode da je anketa, u kojoj je učestvovao 81 ispitanik, pokazala da jeste došlo do povećanja zarada u dijelu medija, ali i da su plate i dalje ispod državnog prosjeka. Pritom, kolektivni ugovori ni na jednom nivou nisu potpisivani.
"Tokom 2024. dvije trećine zaposlenih (66,6 odsto) primalo zaradu ispod 1.012 eura, koliki je državni prosjek. Zaradu nižu od državnog minimalca za visokoškolce (800 eura) prima 16 odsto ispitanika. Njih 42 odsto navodi da se u posljednje tri godine njihov socio-ekonomski položaj unaprijedio, dok 30 odsto kaže da promjene nije bilo. Na kraju, svaki četvrti ispitanik je osjetio promjenu na gore", rekla je Camović Veličković.
Ona je navela da je 30 odsto ispitanih reklo da im je plata porasla za 200 eura, da 26 odsto ispitanika navodi da je dobilo povećanje između 100 i 150 eura, a skoro svaki četvrti prijavljuje povećanje od oko 100 eura.
Camović Veličković je pojasnila da je do povećanja zarada u medijima, posebno u privatnom sektoru došlo je zbog uvođenja poreskih olakšica Evropa sad 1 i 2, kojima su ukinuti doprinosi za zdravstveno osiguranje i smanjeni doprinosi za penziono osiguranje.
"Na pitanje ‘Da li je Vaša zarada fiksna’, većina od 74 odsto ispitanika navodi da jeste. Međutim, skoro svaki četvrti ispitanik navodi da ima nesigurna primanja: skoro deset odsto ispitanika prima zaradu iz fiksnog i varijabilnog dijela, više od 11 odsto ima 'uglavnom fiksna' primanja, dok je za 3,7 odsto njih ona 'uglavnom zavisi od učinka", kazala je.
Rekla je i da 70 odsto zaposlenih navodi da redovno prima zaradu ali da za svakog petog ispitanika redovnost nije zagarantovana, dok manji procenat do 3,7 odsto navodi da im primanja uopšte nisu redovna.
"Na pitanje da li su imali situacije kada su morali cenzurisati sadržaj, skoro trećina (30,9 odsto) navodi da je bilo takvih slučajeva. Više od trećine (37 odsto) navodi da su tokom rada osjetili neku vrstu političkog miješanja ili pritisaka. Na pitanje koji su osnovni izvori uticaja navode da veze sa urednicima utiču u oko 60 odsto slučajeva, a da dok u 57 odsto slučajeva vlasnici medija vrše uticaj", kazala je Camović Veličković.
Nešto manje, 36 odsto ispitanika navodi političare kao izvor uticaja, 35 odsto cenzuru, 32 odsto biznis sektor a 28 odsto vladine zvaničnike.
"Iako većina ispitanika navodi da radi puno radno vrijeme (89 odsto), 6,2 odsto njih navodi da ima neregulisan status u redakciji jer je angažovan/a honorarno ili je slobodan novinar/ka. Svaki četvrti ispitanik navodi da obično radi duže od osam sati dnevno, a većina od 92 odsto ispitanika navodi da ponekad ili često radi prekovremeno, ali u 60 odsto slučajeva nije plaćeno za taj rad. Takođe, polovina zaposlenih navodi da često radi vikendom, a rad nedjelom u 42 odsto slulajeva nije dodatno plaćen", rekla je Camović Veličković.
Svaki peti ispitanik navodi se osim novinarstvom bavi i nekim drugim poslom, a kao primjere navode PR, digitalni marketing, anketiranje i moderiranje događajima.
