“Cijena bijelog hljeba se neće mijenjati, jer je on jeftin. Trgovci zarađuju i do 30 odsto na njega. Cijene će se morati korigovati kod specijalnih vrsta hljeba. Ražani koji je 0,70 eura moraće ići na jedan euro, heljdin hljeb sa 0,90 na 1,50 euro i hljeb bez glutena sa jedan na 1,50 eura”, kazao je Dnevnim novinama predsjednik Udruženja pekara Crne Gore Svetozar Radonjić.
Kada je formiramo Udruženje pekara Cme Gore 2002. godine postojale su tri vrste hljeba i tri vrste kifli. Danas na tržištu Cme Gore imamo 200 vrsta hljeba i peciva.
“Približili smo se kvalitetu zatvoreno”, kaže Radonjić.
Tržište hljeba u Crnoj Gori vrijedi oko 80 miliona eura. Od toga je, kaže predsjednik Udruženja koje broji 700 pekara, praktično uvoz 50 odsto.
“Postoji jedan paradoks u svijetu ekonomije, zove se hljebni paradoks. Što je kriza veća, to je i potrošnja bijelog hljeba veća. I to je nauka utvrdila. Znači, svi proizvodi kad je kriza padaju, a količina prodatog bijelog hljeba raste zato što ljudi nemaju para pa tu svoje potrebe podmiruju iz hljeba. Taj hljeb je genetski promijenjen jer se bijelo brašno sve manje u svijetu koristi tako da je ono jeftino i naši trgovci to koriste i zarađuju dobre pare”, ocjenjuje Radonjić, procjenujući da trgovci imaju 30 odsto profita od bijelog hljeba.
Podvlači da pekari ne zarađuju, već samo trgovci jer su rabati ogromni i do 40 odsto.
“U Crnoj Gori je najteža kletva kad se kaže da bog da mu se hljeb ogadio. E, mi smo došli u situaciju da nam se hljeb ogadio, kao da smo pred prokletstvom. Tamo gdje mi težimo Zapadnoj Evropi, tamo niko ne jede bijeli hljeb. A da ne pričamo o tome koliko bi mi mogli da proizvodimo raži, heljde, prosa”, ocjenjuje on.
Predsjednik Udruženja pekara Crne Gore u razgovoru za Dnevne novine otkriva javnosti manje poznatu činjenicu da je iako najprodavaniji, upitan kvalitet sirovina od kojih se pravi bijeli hljeb.
“Trgovci su ušli u domaću proizvodnju. Oni uvoze smrznuti hljeb iz Rumunije, skidaju etiketu, podgrijavaju ga i tako prodaju. Dakle, tretman domaće proizvodnje i tog hljeba koji dolazi sa konzervansima zamrznut je potpuno neadekvatan. Nijedna država na svijetu to ne bi tolerisala”, poručuje Radonjić.
