Onogošt logo
DANICA HOMES
Biznis

Stižu bolji dani za Institut crne metalurgije?

12:54 · 09.06.2018.onogost.me
Onogošt

Poslije niza godina neuspješnog poslovanja, gubitaka i problema koji su doveli do par neuspješnih prodaja i gotovo prestanka sa radom Institutu crne metalurgije  predstoje dani prosperiteta, smatra direktor Ranko Nikolić. 

On dodaje da to preduzeće ima perspektivu, te da se intenzivno radi na unapređenju kvaliteta proizvoda i povećanju proizvodnje, za šta postoji interesovanje domaćih i stranih kompanija.Za šest mjeseci od kada je na funkciji direktora Instituta Nikolić ističe da je uspio da riješi brojne probleme, ali prije svega da unaprijedi proces proizvodnje i tako privuče domaće i strane kupce. 

“Odlučili smo da krenemo sa novom tehnološkom linijom, tzv. sifonskim livenjem umjesto dosadašnjeg kazanskog livenja. Krenuli  smo u nabavku i novog kristalizatora. Sve to nam omogućava da u narednom periodu imamo kvalitetniji proizvod i veću proizvodnju, te da se ponovo ponosimo našim kvalitetom koji je bio  prepoznat ne samo u Crnoj Gori već i u regionu i svijetu”, istakao je Nikolić.

MODERNIZACIJOM I KVALITETOM PRIVUKLI KLIJENTE

Trenutno Institut na domaćem tržištu snabdijeva Željezaru, Rudnik i TE Pljevlja, KAP, a u najavi je saradnja i sa drugim privrednicima. Proizvodi Instituta mogu se naći i na tržištu regiona i Evrope.

“Radimo sa Bosnom i Hercegovinom, Srbijom, a prisutni smo i na kosovskom tržištu gdje očekujemo ozbiljan prodor u narednim mjesecima, kao i u Albaniji. Postoji interesovanje kupaca iz Njemačke i Britanije”, uvjerava Nikolić. Po riječima Nikolića, za proizvode Instituta zainteresovani su i Turci. Predstavnici kompanije  “Ojal Metal” već dva puta su obišli njihova postrojenja. “Uvjerili su se u ozbiljnost mjera koje su ovdje preduzete i obećali su da će do kraja godine kompletnu našu proizvodnju koju budemo mogli da organizujemo otkupiti. To je jako ohrabrujuće jer se radi o ozbiljnoj firmi koja je samo prošle godine imala promet oko 12 miliona”, rekao je Nikolić.

KVALITET PROIZVODA

Namjera Nikolića je da se značajno poveća učešće proizvodnje u prihodima koje ostvaruje Institut.

“Institut mora imati ozbiljnu proizvodnju i jak kvalitet proizvoda sa nultom greškom. Moramo da  povećamo naš izvadak, ekonomiju proizvodnje i da na taj način izvršimo prodor na tržišta, da učestvujemo i da dobijemo tendere”, smatra Nikolić.

Pored kvalitetnog proizvoda od posebne važnosti je kvalitetan kadar sa kojim Institut već raspolaže.

“Očekujem da ćemo vratiti stari sjaj Institutu i da ćemo imati ozbiljnu proizvodnju, dobar kvalitet proizvoda”, istakao je Nikolić.

Prema planovima, Institut ima za cilj da svojim proizvodima pokrije čitavo crnogorsko tržište.

“Nema potrebe da crnogorski privrednici uvoze kvalitet koji je daleko ispod našeg i da plaćaju više”, naglašava Nikolić. Institut raspolaže i sa akreditovanim laboratorijama, a usluge čine više od dvije trećine prihoda Instituta.

“Trenutno imamo 87 akreditovanih metoda, a nadam se da ćemo uskoro imati više i po obimu i po vrstama ispitivanja”, rekao je Nikolić.

RIJEŠILI BROJNE PROBLEME

Prije šest mjeseci Institut je bio na ivici opstanka. Nikolić se po dolasku na mjesto direktora susreo sa brojnim problemima, kao što su  probijeni rokovi za naplatu, dugovi prema dobavljačima, poreski dug, dva nepovoljna komercijalna kredita, nepovoljna starosna struktura zaposlenih, nepostojanje  Kolektivnog ugovora, podijeljeni  Sindikat i niz sporova sa radnicima, Fondom za zdravstvo i investitorom Gatijem iz Italije. Nikolić ističe da zatečeno stanje najbolje oslikava podatak da je Institut u prošloj godini zabilježio gubitak od oko 422.000 eura.

“Prvo smo uradili finansijsku konsolidaciju, uveli  nova pravila plaćanja i finansijsku disciplinu. Prilikom ugovaranja tražimo da se avansira 50 odsto vrjednosti ugovorenog posla. Utvrdili smo tzv. “crnu listu” za one partnere koji ne poštuju uslove i za njih važi pravilo da moraju uplatiti 100 odsto avansa. Cilj mi je da naplatim svaki euro za uslugu ili proizvod koji je dao Institut. Nema toga kome ću da oprostim jedan jedini euro. Ukoliko neće da ispoštuju obaveze postoje sudski izvršitelji koji će se baviti tim problemom”, naglasio je Nikolić.

Novi direktor uveo je i tehnološku disciplinu, da se poštuju procedure proizvodnje. “Mora režim tehnološki do kraja da se poštuje i da se izvrši kontrola proizvoda. To nam je omogućilo da ponovo steknemo povjerenje partnera”, rekao je Nikolić.

BEZ POMOĆI I ZADUŽENJA

Trenutno je u Institutu uposleno preko 70 radnika.

“Sve obaveze prema radnicima se redovno izmiruju. Prosjek zarade nažalost nije za pohvalu i iznosi oko 460 eura. Moj zadatak biće da se prosječne plate radnicima povećaju jer su niske za ozbiljne poslove koje rade i inženjerske poslove koji su vrlo zahtjevni”, poručio je Nikolić.

Namjera direktora Instituta je i da podmladi kadar koji će imati priliku da uči od najboljih. U proteklih šest mjeseci Institut je sam uspio da se izbori sa brojnim problemima.

“Mi ni jedan euro pomoći nijesmo dobili iz budžeta i istovremeno, od kada sam ja na čelu Instituta, ni jedan jedini euro nijesmo zadužili”, naglašava Nikolić.

Novi direktor uspio je i da pokrene postupak donošenja Kolektivnog ugovora, formiran je i registrovan jedan Sindikat, a priprema se i nova sistematizacija. Pored značajnih uslova za proizvodnju, Institut raspolaže i sa vrijednom imovinom.

“Imamo ukupno oko  55.000 kvadratnih metara, od toga oko 5.000 poslovnog prostora. Odlučili smo da stavimo to na raspolaganje svim zainteresovanim subjektima”, naglasio je Nikolić.

Institut crne metalurgije osnovan je  1974. za potrebe naučno-istraživačkog rada i tehnološkog razvoja  Željezare, kao i nastave Metalurško-tehničkog  fakulteta, a u većinskom vlasništvu je države.

  privredniportal.me

Podijeli ovaj članak

Fiscall poz inline 6

Komentari

Ovaj razgovor se vodi prema Onogoštovim pravilima. Molimo, pročitajte pravila prije ulaska u diskusiju.

Učitavanje...

Učitavanje komentara...

Povezane vijesti

Analitičari: Rast cijena energenata izvjestan
Biznis

Analitičari: Rast cijena energenata izvjestan

Nema stabilizacije cijena energenata na globalnom tržištu, prognoze su da je izvjestan rast i naredne godine. Ako se nastave sukobi na Bliskom istoku, barel nafte bi mogao dostići cijenu i do 150 dolara, kaže za RTCG analitičar Marko Adžić. Ekonomista Stevan Gajević ocjenjuje da se Crna Gora nije na vrijeme pripremila za energetsku krizu, da su nam zalihe susjeda, pa u slučaju većih nestašica upitno je da li na njih možemo računati ili bismo bili prepušteni dobroj volji Grčke i Hrvatske.

02.11.2026.Saznaj više
Privreda i građani EPCG za struju duguju 172 miliona eura
Biznis

Privreda i građani EPCG za struju duguju 172 miliona eura

Ukupna dugovanja privrede i građana za utrošenu električnu energiju na kraju septembra iznosila su 171,9 miliona eura, saopštili su "Danu" iz Elektroprivrede (EPCG).

01.11.2026.Saznaj više
MF: Budžetski prihodi veći za 216,8 miliona eura, kapitalna ulaganja porasla gotovo 50%
Biznis

MF: Budžetski prihodi veći za 216,8 miliona eura, kapitalna ulaganja porasla gotovo 50%

Budžetski prihodi Crne Gore u prvih devet mjeseci 2026. godine iznosili su 2,32 milijarde eura, što je za 216,8 miliona eura više nego u istom periodu prošle godine, dok su kapitalna ulaganja porasla za 48,4 odsto, saopšteno je iz Ministarstva finansija.

31.10.2026.Saznaj više
Crnoj Gori nedostaju radnici, strancima izdato više od 34.000 dozvola
Biznis

Crnoj Gori nedostaju radnici, strancima izdato više od 34.000 dozvola

Turizam, ugostiteljstvo i građevinarstvo već godinama imaju najveći problem sa nedostatkom radnika, posebno tokom sezone. Iz Unije poslodavaca upozoravaju da je sve teže pronaći i kvalifikovane, iskusne kadrove, dok Zavod za zapošljavanje bilježi rekordno nisku stopu nezaposlenosti.

31.10.2026.Saznaj više
Privredna komora ponovo traži sastanak sa Spajićem
Biznis

Privredna komora ponovo traži sastanak sa Spajićem

Privredna komora Crne Gore (PKCG) javno je pozvala predsjednika Vlade Milojka Spajića na sastanak sa privrednicima kako bi se razmotrile moguće posljedice primjene Euro modela.

30.10.2026.Saznaj više
Prosječna zarada u septembru 1,04 hiljade eura
Biznis

Prosječna zarada u septembru 1,04 hiljade eura

Prosječna zarada bez poreza i doprinosa u septembru je, prema podacima Monstata, iznosila 1,04 hiljade eura i bila je 0,3 odsto veća u odnosu na avgust.

30.10.2026.Saznaj više