Društveni tokovi u Crnoj Gori u velikoj mjeri u prethodnih nekoliko decenija ostali su bez jasnog stava akademske zajednice. Za pasivnost intelektualaca i posmatranje procesa sa strane odgovorno je više faktora.
Kako kaže Mustafa Canka, novinar i publicista, mislim da je ključni uzrok ćutanja naših intelektualaca u strahu.
"Strahu od vlasti, strahu od toga da budete od botova urnisani u svim medijima. Mislim da masa to želi, da se ostrvi na nekog ko ima nešto pametno reći", rekao je Canka.
Kako kaže Dušan Krcunović, profesor na Filozofskom fakultetu, nepisano pravilo je da u represivnim sistemima preovlađuju oportunizam i komformizam.
Iz krovne akademske zajednice CANU, ovog puta nijesmo uspjeli da nađemo sagovornika. Sa druge strane, profesor Krcunović ističe da nauka prepoznaje više grupa intelektualaca, od kojih je je u našem društvu najzastupljeniji intelektualac žurnalista.
"Što više on teži popularnosti to je manje zainteresovan za društvenu problematiku. Ja te intelektualce, koji su često eksponirani u našim medijima, nazivam i televizionarima. Dakle, to su ljudi kojima televizija služi kao ono “narcisovo ogledalo”, rekao je Krcunović
Za manju zastupljenost mišljenja intelektualaca u javnosti, naši sagovornici poručuju, krivicu snose i mediji.
Krcunović smatra da su mediji doprinijeli toj sumornoj slici utoliko što oni afirmišu upravo kućne intelektualce.
"To su oni intelektualci čije mišljenje odražava stavove političkih i poslovnih elita i njihovih ideologija", naveo je Krcunović.
Canka kaže da u ovoj posvemašnjoj trci nemamo isuviše mnogo vremena da tražimo sagovornike, odnosno uzimamo samo one koji su nam na dnevnoj traci.
Na kraju poručuju da bi pored većeg učešća intelektualaca u javni diskurs posebno trebalo obratiti pažnja na stvaranje slobodnomislećeg društva, za šta je akademska zajednica odgovorna.
