Tvrde da je neophodno izvršiti kontrolu i zaštitnih bankina, ograda te odrona kao faktora koji utiču na bezbjednost.
Dodaju da na dionicama sa ograničenjem od 50 ili 40 km/h, povećanje od 10 do 20 neće ugroziti sigurnost vozača, a znatno će smanjiti gužve i nervozu. Anketirani građani ne kriju nezadovoljstvo i smatraju da je povećanje brzine na pojedinim dionicama nužno.
Saobraćaj je u posljednjem periodu znatno u fokusu javnosti, počev od izmjena i dopuna zakona, pa sve do radara koji kontrolišu brzinu. MUP je pokrenuo kampanju za analizu postojećih ograničenja brzine. Vještak Igor Radojević inicijativu pozdravlja, ali smatra da odluci mora prethoditi provjera kompletne putne infrastrukture, i to od strane šireg tima stručnjaka.
ANKETA: Da li treba preispitati ograničenja brzine na našim putevima?
"Početi od nekih dionica koje smatram da su najviše ugrožene sa ovakvom signalizacijom, a to je prije svega put prema Danilovgradu gdje je zamišljena brza saobraćajnica. U stvari smo dobili prilično sporu saobraćajnicu, imamo dosta kočenja zbog čestih uključenja i pješačkih prelaza u nivou kolovoza. Vozači su stalno u nekoj dinamici ili napetosti da moraju da koče", naveo je on.
Radojević ukazuje na to da bi takozvani kolektorski putevi, koji kupe vozila sa strane ili kružni tokovi, značajno olakšali situaciju. Takođe predlaže pasarele i podzemne prelaze, kao što je slučaj na autoputu.
"Podgorica-Cetinje gdje isto treba uraditi reviziju, pogotovo na putnim pravcima gdje imamo tri saobraćajne trake gdje je preglednost dovoljna, gdje imamo i dobro stanje zakrivljenosti puta. To su neke dionice na kojima možemo da razmislimo i da napravi se sveobuhvatna analiza", ističe Radojević.
Da se nijedan saobraćajni znak ne može postavljati na osnovu osjećaja, već detaljnih analiza geometrije puta, preglednosti, krivina, nagiba, pješačkih prelaza, kao i biciklističkog saobraćaja, naglašava vještak Goran Čarapić.
"Određene ulice bulevarskog tipa koje imaju takve karakteristike da brzine kretanja koje su sada ograničene na, mislim, 50 ili 40 km/h treba u svakom slučaju korigovati, jer za povećanje tih brzina od 10 do 20 km/h nećete bilo čim ugroziti bezbjednost saobraćaja, a daćete mogućnost većeg broja prolaza vozila tom dionicom, tako da ćete smanjiti i gužve i nervoze, mogu slobodno reći, pojedinih vozača".kaže on.
Čarapić zaključuje da je čak i u Podgorici i u novim, savremenim bulevarima, sa više saobraćajnih traka koji su pregledni i bez krivina, korekcija nezaobilazna.
Provjerili smo kako su se anketirani građani izjasnili povodom inicijative.
"Vozač sam i svakako sam za strožije kontrole i za kazne, ali isto tako moramo imati u vidu da na pojedinim putnim pravcima gdje su pravine ograničenje je 40, 60, to bi svakako trebalo korigovati. Nadam se da će se smanjiti broj udesa", kazala je jedna anketirana građanka.
Druga je istakla da podržava inicijativu za povećanje ograničenja brzine iz razloga što smo, evo, sami svjedoci modernizacija puteva i te opšte putne infrastrukture.
"Znamo svi da su sada vozila i modernija i brža, ali nekako smo sa tim ograničenjima ostali na nivou kad se vozile Fiće i Zastava", istakao je građanin sa kojim smo razgovarali.
Podsjećamo, iz MUP-a su kazali da predlažu formiranje zajedničkih stručnih radnih grupa, uz uključivanje relevantnih institucija, stručnjaka iz oblasti saobraćaja i Univerziteta Crne Gore, kako bi se na osnovu analiza i mjerljivih pokazatelja utvrdilo gdje postoje opravdani razlozi za zadržavanje, povećanje ili smanjenje postojećih ograničenja.
rtcg.me
