On je za Pobjedu kazao da smo se pratkično primakli do sada najnižim vodostojima rijeka i jezera od kada se rade hidrološka mjerenja, te da je, zajedno sa još par rijeka u državi, vodostaj Zete u Nikšiću posebno nizak.
Novaković objašnjava da su niski vodostaji ove godine poranili.
"Počeli su mnogo ranije nego inače. Ranije je nivo vode opadao krajem avgusta, početkom septembra pa i nešto kasnije, a ove godine bilježimo ih već na početku avgusta", kazao je on.
To je prouzrokovalo restrikcije u više opština, pa kako su prije par dana najavili iz Vodovoda, one će se sprovoditi i u prigradskim naseljima Nikšića, jer se, kako dodaju, troše ogromne količine vode za zalivanje bašta.
U nikšićkim selima, svakako, najgora je situacija, i to posebno u bezvodnim, a njih je najviše. Stočari su u najvećim problemima, jer bistijerne su odavno ispražnjene, vodopoji presušili, jer od proljetos nije pala obilnija kiša. Čak su i manje rijeke presahle, pa se ne pamti niži vodostaj Rastovca, Sušice...
U Banjanima je natježa situacija i žitelji pograničnih sela, Crkvica, Crnog Kuka, Vraćenovića, Petrovića već posljednja dva mjeseca vodu dopremaju cistijernama, najčešće iz Bileće i Gacka.
Do prije nekolike godine, lokalna uprava je subvencionirala nabavku pitke vode za bezvodna sela, pa su stanovnici banjskog kraja plaćali svega od 20 do 40 eura za osam kubika, žitelji Lukova, Duge, Prage, Dragovoljića znatno manje, ali sad su prinuđeni da se snalaze kako znaju i umiju.
Tako, na primjer, da bi cistijerna Vatrogasnog ili Komunalnog preduzeća, sa osam kubika vode, stigla do dvadesetak kilometara udaljene Prage, ove godine se plaća stotinak eura i cijena zavisi od kilometraže. Zbog toga se seljaci uglavnom odlučuju za privatne prevoznike koji ih spašavaju za 35 ili 40 eura.
