To bio, ako se realizuje, bio veliki korak ka ispunjavanju preporuka EU u pogledu izborne reforme. Kako je objašnjeno portalu RTCG, ukoliko politički uslovi to dozvole u istom danu kada i lokalni izbori, bili bi održani i parlamentarni, jer je to redovni termin njihovog održavanja.
Istraživanje nedavno sprovedeno za potrebe Skupštine Crne Gore pokazalo je da u jednom broju evropskih zemalja u slučaju prijevremenog skraćenja mandata i vanrednih izbora na lokalnom nivou, odbornicima mandat traje do prvih redovnih izbora, odnosno oni neće imati mandat u punom trajanju.
Cilj je da se omogući održavanje lokalnih izbora u jednom danu.
Istraživački centar je za potrebe parlamenta obradio, sistematizovao i predstavio podatke u vezi sa zakonskim rješenjima koja se odnose na održavanje lokalnih, parlamentarnih i predsjedničkih izbora u jednom danu u određenim zemljama Evropske unije i regiona. Prije svega, u Austriji, Albaniji, Belgiji, Danskoj, Češkoj, Estoniji, Finskoj, Francuskoj, Grčkoj, Holandiji, Hrvatskoj, Irskoj, Italijom, Letoniji, Mađarskoj, Malti, Njemačkoj, Poljskoj, Portugalu, Sloveniji, Španiji i Švedskoj.
U Crnoj Gori su aktuelne debate kako do lokalnih izbora u jednom danu, imajući u vidu česte izbore. O tome bi trebalo da uskoro odlučuje skupštinski Odbor za izbornu reformu.
Jedan od zaključaka istraživanja, koje je Portal RTCG imao uvid, je da je određenom broju analiziranih država zakonodavstvom eksplicitno predviđeno da se u slučaju raspuštanja lokalnog i/ili nacionalnog parlamenta i održavanja vanrednih ili prijevremenih izbora, odbornici i/ili poslanici ne biraju na puni mandat već na dio mandata koji je ostao do održavanja sljedećih redovnih izbora (Francuska, Hrvatska, Letonija, Portugal, Španija, Švedska).
Takođe, kada je riječ o raspisivanju vanrednih ili prijevremenih lokalnih izbora, istraživanjem je utvrđeno da zakonodavstvo pojedinih zemalja, obuhvaćenih ovom analizom, predviđa određena ograničenja odnosno nemogućnost raspisivanja vanrednih/prijevremenih izbora: tokom posljednjih šest mjeseci mandata vijeća jedinica lokalne samouprave (Češka), ukoliko bi sljedeći redovni lokalni izbori trebalo da budu održani tokom iste.
"Održavanje lokalnih i parlamentarnih izbora u pojedinim zemljama kalendarske godine (Hrvatska), ukoliko je do narednih redovnih izbora ostalo manje od devet mjeseci, ne raspisuju se izbori već se uvodi prinudna uprava (Letonija), šest mjeseci prije datuma predviđenog za održavanje redovnih izbora za organe lokalne samouprave, kao ni šest mjeseci nakon njihovog održavanja (Portugal), u slučaju da je do kraja mandata prethodne vlasti ostalo manje od godinu dana (Španija), te ukoliko Vlada podnese ostavku a redovni izbori treba da se održe u roku od tri mjeseca (Švedska)", navodi se u istraživanju.
S tim u vezi, od analiziranih zemalja, istraživanje je pokazalo da je samo u Švedskoj predviđeno održavanje i lokalnih i regionalnih i parlamentarnih izbora u istom danu. Pored toga, u Danskoj, Finskoj i Grčkoj predviđeno je istovremeno održavanje lokalnih i regionalnih izbora, dok zakonodavstvo velikog broja zemalja obuhvaćenih istraživanjem predviđa održavanje svih lokalnih izbora u istom danu (Albanija, Belgija, Češka, Hrvatska, Irska, Letonija, Mađarska, Portugal, Španija).
Na Malti je takođe ostavljena mogućnost održavanja lokalnih izbora istovremeno sa evropskim ili parlamentarnim izborima budući da je predviđeno da predsjednik Vlade može donijeti odluku o odlaganju lokalnih izbora nakon raspuštanja organa lokalne samouprave na period ne duži od godinu dana, ako se u tom periodu održavaju izbori za poslanike Evropskog parlamenta, parlamentarni izbori ili referendum.
Tako su posljednji lokalni izbori na Malti održani 8. juna 2024. godine zajedno sa izborima za poslanike Evropskog parlamenta. U slučaju Holandije, iako nije precizno definisano da se izbori održavaju u jednom danu, predviđeno je da se Predstavnički dom, pokrajinski i lokalni parlamenti raspuštaju srijedom, u periodu između 29. marta i 4. aprila. Takođe, u Mađarskoj je predviđeno istovremeno održavanje lokalnih i evropskih izbora, dok se u Belgiji izbori za Evropski parlament održavaju istovremeno sa izborima sa donji dom Parlamenta.
U pogledu trajanja mandata, najduže mandate organa lokalne samouprave u trajanju od šest godina imaju Francuska, Belgija kao i određene lokalne samouprave i okruzi u Njemačkoj. Petogodišnje mandate organa lokalne samouprave imaju Grčka, Irska, Mađarska, Malta i Poljska, dok se u ostalim analiziranim zemljama organi lokalne samouprave uglavnom biraju na mandat od četiri godine. Takođe, u većini zemalja obuhvaćenih istraživanjem odbornici i poslanici biraju se na jednake mandate, dok se u pojedinim zemljama trajanje njihovih mandata razlikuje.
Tako se u Francuskoj odbornici biraju na mandat u trajanju od šest godina, a poslanici na mandat od pet godina, a u Mađarskoj i Poljskoj lokalni izbori održavaju se svake pete, dok se parlamentarni izbori održavaju svake četvrte godine.
