"S obzirom da je 1928.godine iz Nikšića krenula izviđačka priča u Crnoj Gori riješili smo da završnu aktivnost za ovu godinu napravimo upravo ovdje. Ove godine Savez izviđača Crne Gore obilježio je 90.godina izviđaštva u CG sa devet nacionalnih aktivnosti, a ova deveta je posvećena velikom jubileju“, kazao je Vukadinović.
Prema njegovim riječima izviđači znaju ko je bio Tibor Sekelj, aline i ostali tako da je nepravedno zaboravljen čovjek koji je, kako je istakao, zadužio čovječanstvo.Tibor Sekelj, novinar, pisac, avanturista, izviđač, esperantista, muzeolog, geograf, rođen je u Slovačkoj 1912 . godine. Roditelji su mu bili Mađari, a do odlaska na studije, školovao se u Rumuniji, Srbiji i Crnoj Gori.
Tečno je govorio sedam svjetskih jezika, a mogao se sporazumijevati na još 37. On je u svijetu najviše prevođeni autor koji je stvarao na esperantu. Istraživao je brojna područja, prije svega u Boliviji i Brazilu, gdje je njemu u čast jedna rijeka dobila ime Rio Tibor. Posjetio je preko 90 zemalja. Autor je brojnih knjiga i putopisnih reportaža. Karijeru je završio kao direktor Gradskog muzeja u Subotici. Umro je 1988.godine.
“Odakle sam? Pripadam svim mjestima koja sam dosad posjetio. Sa svakog sam mjesta nešto sobom ponio i na svakom sam dijelić sebe ostavio”, govorio je Sekelj.
U Crnoj Gori postoji oko 2.000 izviđača i Vukadinović se nada da će u narednom periodu uspjeti da u gradovima i opštinama u kojima ne postoje izviđačke jedinice iste formiraju. Ispred Dvorca došao je sigurno najmlađi izviđač u Crnoj Gori, jednogodišnji Petar
Vukićević iz Nikšića, koji je prvi rođendan proslavio „šetajući Tiborovm stazama“. Sa njim su bile sestre, šestogodišnja Vasilisa i četiri godine starija Kristina, kao i tetka i djed. Jednom riječju, izviđačka familija.
„Mislim da se polako izviđački pokret vraća i da ćemo biti još brojnija, veća i organizovanija organizacija. Nikšić je dugo bio perjanica izviđaštva ,mjesto u kojem se organizovala posljednja smotra Saveza izviđača Jugoslavije na Krupcu, ali i grad koji je
iznjedrio više predsjednika i predsjednica naše organizacije”, kazao je načelnik SICG.
Tokom završne aktivnosti izviđača u nikšićkom pozorištu biće dodijeljeni pehari i medalje najboljim učesnicima Izviđačke lige Crne Gore, i prikazan novi promotivni spot koji je rađen za potrebe izviđača na Grahovu.
Prvu izviđačku družinu u Crnoj Gori osnovao je Tibor Sekelj 1928. godine u Nikšiću. U poslijeratnom periodu u Plavu je 4. septembra 1955. formiran prvi odred izviđača “Budo Tomović”. Izviđački odredi se zatim osnivaju i u drugim gradovima Crne Gore, a 22. januara 1956. godine u tadašnjem Titogradu održana je Osnivačka skupština Saveza izviđača Crne Gore i izabran njen prvi starješina, poznati revolucionar Periša Vujošević. Od tada Savez izviđača Crne Gore djelovao je i radio u sklopu Saveza izviđača Jugoslavije sve do 1991. Kao samostalna organizacija djeluje od 1. septembra 2006, da bi dvije godine kasnije, 13. jula 2008, na 38. Svjetskoj skautskoj konferenciji u Koreji, bio primljen u tu organizaciju.
Kanađanin Ernest Tompson Siton je 1902. godine okupio grupu dječaka u namjeri da ih nauči kako da žive zajedno sa prirodom. Međutim, iako je to bila najava izviđačkog rada, on danas ne slovi za zvaničnog osnivača.
Kao osnivač svjetske izviđačke organizacije računa se engleski general-major lord Robert Baden Pauel, koji je 1907. osnovao izviđačku družinu. Njegova knjiga “Izviđaštvo za dječake” je četvrta na listi najprodavanijih knjiga u svijetu, sa preko 150 miliona prodatih primjeraka.
Obilježavajući stotinu godina postojanja, tokom kojih je preko milijardu djevojčica i dječaka u svijetu položilo izviđački zavjet, izviđači su širom Velike Britanije posadili 500 hiljada drveća.
Danas u svijetu postoji oko 40 miliona izviđača, a samo pet država nema izviđačke odrede. To su Kina, Kuba, Laos, Sjeverna Koreja i Andora. O popularnosti izviđačaštva govori i to što je strip junak Tintin napravljen po ugledu na izviđača, a prvi čovjek koji je sletio na mjesec, Nil Armstrong, bio je “izviđač orao”.
vijesti.me
