Novi, znatno liberalniji, zakon o useljavanju stručne radne snage koji u Njemačkoj stupa na snagu 1.marta ove godine će i građanima Crne Gore, poput Dijane, koji žele posao u Njemačkoj omogućiti da se tamo jednostavnije zaposle.
"Zakon omogućava jednostavniju imigraciju kvalifikovane stručne radne snage iz zemalja van Evropske unije sa odgovarajućom stručnom spremom ili završenim studijima", saopšteno je Radiju Slobodna Evropa (RSE)iz Ambasade Njemačke u Podgorici.
Takođe, njemačka domaća radna snaga nije u prednosti prilikom zaposlenja u odnosu na građane Crne Gore ili drugih država, navedeno je, jer nadležni organi Njemačke "neće utvrđivati da li im na raspolaganju stoji domaći ili evropski kadar".
Njemačka je jedna od obećanih zemalja za mlade ljude koji žele da odu iz Crne Gore u potrazi za poslom, a prema podacima Vestminsterske fondacije za demokratiju u Crnoj Gori, objavljenim u oktobru prošle godine, njih je čak 70 odsto. Iako zvanična Crna Gora ne raspolaže preciznim podacima koliko je mladih ljudi posljednjih godina napustilo zemlju, više puta se sa najviših zvaničnih adresa stizale poruke da su alarmantni podaci o broju mladih koji napuštaju Crnu Goru.
Razlozi odlaska
Dijana sa početka priče je samo jedna od mnogih koji čekaju 1. mart i stupanje na snagu novog njemačkog zakona, da odu. U Crnoj Gori je malo radila u struci ako se, priča za RSE, ne računa pripravnički staž i redovna praksa.
"U Podgorici i Nikšiću teško dolazi do posla u stuci. Uvijek je bila potrebna veza ili radite na određeno vrijeme, a onda se to produžava beskonačno", priča Dijana.
Kada je ostala bez posla u bolnici u Nikšiću odnosno, kad joj nije produžen ugovor na određeno, počela je da radi u jednoj stomatološkoj ambulanti u Podgorici i brzo je naučila taj posao. Polagala je razliku predmeta i već osam godina radi kao stomatološka sestra u raznim privatnim ambulantama u Podgorici i Nikšiću.
"Plate su male od 300 do 500 eura, a na put od Nikšića do Podgorice ode jedna trećina moje plate. Radno vrijeme je nezgodno, nikada nijesam radila osam sati dnevno, naprotiv. Vrlo često imamo ugradnju implantata a potom se rade mostovi. U ordinaciji ostajem od jedan poslije podne do ponoći. Dakle, po dvanaest sati radim. Naravno, taj prekovremeni rad niko ne plaća", priča Dijana i objašnjava da su im pacijenti ljudi koji dolaze iz inostranstva jer su u Crnoj Gori značajno jeftinije stomatološke usluge.
"Već sam provjeravala diplomu i predaću papire poslije prvog marta. Čeka me posao u Njemačkoj, na klinici gdje radi moja prijateljica. Nije razlog mog odlaska samo u mnogo većoj plati, mada je to glavni razlog za odlazak. Ovdje od plate ne mogu da preživim. Ovdje nema budućnosti i sigurnosti. Za sedamnaest godina rada u knjižici imam upisano pet godina staža. Morala sam da prihvatam poslove bez osiguranja", kaže Dijana.
U Njemačkoj su, navodi, plate veće i posao lakši, a može i da napreduje i da se usavršava, jer sve plaća poslodavac.
Da Crnoj Gori prijeti ozbiljan odliv ljekara i medicinskog kadra godinama upozorava Sindikat doktora medicine. Prema poslednjim podacima Sindikata 20 ljekara se sprema da napusti zdravstveni sistem i ode da radi upravo u Njemačku. Sindikat tvrdi da su niske zarade i loši uslovi za napredovanje glavni su razlozi zbog kojih ljekari odlaze iz Crne Gore, a u proteklih pet godina crnogorske zdravstvene ustanove napustilo je oko 200 doktora.
Poslovi 'od danas do sutra'
Još jedan Nikšićanin koji se sprema za odlazak koji duže od godinu uči njemački jezik, čiji su drugovi otišli za Njemačku, je tridesetčetvorogodišnji Siniša. On je završio Višu tehničku školu i od tada je, kako priča za RSE, u Podgorici i Nikšiću "radio sve i svašta" samo nije u struci.
"Od vožnje taksija do pomoćnog radnika na građevini. Radio sam i u grupi radnika kod građevinskih preduzimača, najčešće elektro instalacije u novim zgradama. Postavljao sam pločice i parkete, ma svašta sam radio da bi zaradio da prehranim ženu i dijete. Sve su to poslovi od danas do sjutra, čisto izrabljivanje za male pare", priča Siniša.
Objašnjava da je bio prinuđen jer mu je i supruga takođe bez sigurnog posla. Siniša kaže da mu nije lako bilo da se odluči da ide za Njemačku, ali je to, smatra, odluka zbog porodice i njene budućnosti.
"Već sam radio u Njemačkoj po par mjeseci kod drugova, za provjerenog poslodavca. Tako sam nakon razgovora odlučio da pokušam da idem za stalno. Tamo su mi drugovi …rade u jednoj velikoj fabrici u Njemačkoj na sklapanju mašina. Kad dobijem papire ima mjesta i za mene već, a diploma je važeća. Plata u početku nije velika, ali je dovoljna da pokrije stan i hranu. Svakako je tri puta veća nego ovdje. Nadam se ću vremenom i porodicu dovesti, i ali o tom potom", kaže Siniša.
Ovaj Nikšićanin, koji dobro govori njemački, ima, ako se nešto iskomplikuje, i rezervni plan za Njemačku. Tamo mu je, objašnjava, rodbina iz Bosne i Hercegovine već deset godina, pa im se može obratiti za pomoć.
Procedura oko kvalifikacije i vize
Za dobijanje posla u Njemačkoj Siniši i drugim crnogorskim građanima "prvo mora biti priznata kvalifikacija u Njemačkoj, a nakon toga apliciraju za vizu", navedeno je u odgovorima za RSE iz Ambasade Njemačke u Podgorici.
Zakon o useljavanju stručne radne snage u Republici Njemačkoj, "će, po pojedinačnim tačkama, proširiti postojeće mogućnosti useljavanja stručne radne snage u Njemačkoj, a koje su sadržane u Zakonu o prebivalištu.
Između ostalog, ukida se ograničenje na zanimanja koja su deficitarna. Takođe, se ukida tzv. ispit prednosti, što podrazumijeva da prije svakog zapošljavanja stručnjaka iz treće zemlje više nije potrebno utvrđivati da li na raspolaganju stoji domaći ili evropski kadar", navode iz Ambasade Njemačke u Podgorici.
Na pitanje RSE o podacima koliko građana Crne Gore je u poslednje dvije-tri godine dobilo dozvolu za rad u Njemačkoj, iz Ambasade Njemačke je navedeno da "ne raspolaže pouzdanim brojkama po ovom pitanju već sa brojkama po pitanju izdatih viza za zapošljavanje, zaključno sa 2018. godinom a za 2019. se tek prikupljaju podaci. U Ambasadi Njemačke "očekuju da će u ovoj godini interesovanje građana biti makar na dosadašnjem nivou".
U 2016. godini odobrene su 752 nacionalne vize za zapošljavanje, sledeće godine 937 a 2018. ukupno 1.036.
Izvor: Radio Slobodna Evropa
