To je rečeno na treningu poljoprivredne proizvođače na temu „Bezbjedno upravljanje hemikalijama u poljoprivredi”, a koji je održan u okviru projekta „Doprinos sigurnijem upravljanju hemikalijama“. Luka Minić iz te organizacije prestavljajući projekat istakao je da će to biti obezbijeđeno u sklopu Poglavlja 12. ''Bezbjednost hrane, veterinarstvo i fitosanitarni nadzor''.
''Hrana koja se proizvodi u Crnoj Gori imaće slobodan put do evropskih potrošača, a domaćim potrošačima biće garantovani isti visoki standardi bezbjednosti hrane koju trenutno imaju evropski potrošači'', naveo je on.
On je upozorio da je na domaćem tržištu dostupnost pesticida izuzetno velika, kao i da to otvara druge probleme kada je u pitanju ova pblast.
''Prospekti i ambalaža u većini slučajeva ne raspolažu dovoljnim informacijama o toksičnosti preparata, kao i o mjerama zaštite koje treba preduzeti. Stoga, individualna primjena pesticida predstavlja još veći problem od masovne. Mjere zaštite kod individualne primjene ili izostaju ili su neadekvatne, a način primjene ovih sredstava se često nestručno odvija. Štetne posljedice po čovjeka i njegovu okolinu se mogu spriječiti samo pravilnim rukovanjem pesticidima i pravilnim odlaganjem ambalaže od pesticida'', rekao je Minić i napomenuo da masovna upotreba pesticida ima svoje negativne posljedice i dugoročna dejstva na ekosistem, a samim tim i na čovjeka i njegovo zdravlje.
Milka Petrušić, načelnica Odsjeka za registraciju i promet sredstava za zaštitu i ishranu bila u Upravi za bezbjednost hrane veterinu i fitosanitarne poslove, prisutnima se obratila na temu „Mjere za smanjenje rizika prilikom upotrebe pesticida“ govoreći o rizicima od sredstava za zaštitu bilja i skrenula pažnju da rukovanje uvijek treba da bude veoma pažljivo, spriječi kontaminaciju ljudi i životne sredine.
''Potrebno je uvijek odmah očistiti prosuto ili proliveno sredstvo za zaštitu bilja te da djeci, prolaznicima, životinjama nije mesto na prostoru gde se rukuje sa sredstavima za zaštitu bilja. Jako je bitno pročitati i razumjeti etiketu i uputstvo za upotrebu i primenjivati pravila dobre lične higijene, te da je veoma bitno korisititi odgovoarajuću zaštitnu opremu, zatim je govorila o unakrsnoj kontaminaciji i osnovnim principima upravljanja nezgodama, mjerama za smanjenje rizika za životnu sredinu, faktorima koje treba uzeti u obzir prilikom pripreme sredstava za zaštitu bilja'', rekla je Petrušić tokom treninga, stoji u saopštenju DMEN-a.
Dr Tamara Popović, načelnica Odsjeka za zdravstvenu zaštitu bilja u Upravi za bezbjednost hrane veterinu i fitosanitarne poslove govorila je o integrisanoj zaštiti bilja (IPM – Integrated Pest Management) u okviru koje je krajnaj mjera upotreba pesticida.
''Ciljevi su visoki prinosi i kvalitetna proizvodnja, poštujući kako ekonomske tako i ekološke principe. Takođe je istakla da ovakav vid zaštite od štetnih organizama doprinosi značajnijoj uštedi pesticida i zaštiti životne sredine'', navodi se u saopštenju DMEN-a.
Popović je govorila i o značaju izbora površine za sadnju skrenuvši pažnju da se kod izbora sorte ili hibrida za sjetvu ili sadnju ne posvećuje najviše pažnje rodnosti već je potrebno birati one sorte ili hibride koje posjeduju otpornost na najvažnije štetne organizme kako bi se, dodala je, smanjila potreba primjene hemijskih mjera zaštite.
''Zaštita zdravlja biljaka glavni je preduslov za sigurnu budućnost na planeti. S aspekta zdrave životne sredine i očuvanja biodiverziteta, neophodno je edukovati proizvođače o široj primjeni neinvazivnih ekoloških metoda radi očuvanja zdravlja biljaka. S ekonomskog i društvenog aspekta, zaštita zdravlja biljaka kroz održivu poljoprivrednu proizvodnju će obezbijediti osnovne izvore hrane, ali i doprinijeti suzbijanju siromaštva i unapređenju kvaliteta životnog standarda'', saopštili su iz DMEN-a.
Trening „Bezbjedno upravljanje hemikalijama u poljoprivredi” organizovan je za poljoprivredne proizvođače iz Nikšića, Pljevalja, Berana i Podgorice, a realizovan je u okviru projekta „Doprinos sigurnijem upravljanju hemikalijama“, koji je finansijski podržan od strane Programa ujedinjenih nacija za razvoj – UNDP preko javnog poziva „Kampanja podizanja svijesti o hemikalijama i upravljanju otpadom“ u okviru projekta „Jačanje sinergije između Bazelske, Roterdamske, Stokholmske i Minamatske konvencije“.
