"Novoregistrovani slučajevi su osobe koje su profesionalno izložene uzročniku ove bolesti i koje su već epidemiološki praćene zbog prisustva infekcije životinja u njihovom gazdinstvu", saopšteno je iz IJZ-a.
Shodno zakonskoj regulativi u oblasti zdravstva u Crnoj Gori, kju groznica pripada grupi oboljenja koja se obavezno prijavljuju i to čini ljekar. Bolest se može javiti sporadično, u endemskoj ili u epidemijskoj formi.
"U Crnoj Gori ova infekcija je uobičajeno prisutna, javlja se sporadično i u posljednjih 10 godina, od 2014. do 2024. godine ukupan broj registrovanih slučajeva je 31. Prateći godišnje obolijevanje u posmatranom periodu, broj oboljelih se kretao od 0 slučajeva (2020, 2021. i 2023.) do 6 slučajeva, registovanih u 2016. i 2018. godini", saopšteno je iz IJZ-a.
Kju groznica je širom svijeta rasprostranjena infekcija, zoonotskog porijekla, uzrokovana intracelularnom gram-negativnom bakterijom naziva Coxiella burnetii. Registruje se u brojnim zemljama Evrope, a masovnije je pristuna u Francuskoj, Njemačkoj, Španiji, Mađarskoj i dr. Infekcija kod ljudi je često asimptomatska, ali može imati blagi do teški i rijetko smrtonosni tok.
"Simptomatska kju groznica kod ljudi obično se manifestuje kao bolest slična gripu i može uključivati simptome kao što su: iznenadna glavobolja, groznica, bolovi u mišićima, umor, noćno znojenje, gubitak u težini, bolovi u zglobovima i mučnina/povraćanje. Kod pojedinih slučajeva obolijevanja može se razviti i upala pluća, a simptomi poput umora mogu trajati duže vrijeme", naveli su iz Instituta.
Kju groznica je za naše podneblje uobičajena bolest, uglavnom prolazi bez posljedica, naročito ako se osoba odmah pri pojavi tegoba javi ljekaru, na vrijeme se dijagnostikuje i započne antibiotska terapija (preporučeni antibiotik je doksiciklin u trajanju od dvije sedmice). U malom broju slučajeva, ukoliko se na vrijeme ne dijagnostikuje i pravovremeno ne zatraži ljekarska pomoć, bolest može poprimiti hroničan tok sa komplikacijama (hronična upala jetre, srčanih zalistaka itd).
"Centar za medicinsku mikrobiologiju IJZCG posjeduje dijagnostičke testove (analiza specifičnih antitijela iz krvi na Coxiella burnetii) i antibiotska terapija (doksiciklin) je dostupna. Epidemiološko istraživanje osoba koje su izložene vrši se nakon prijave oboljenja od strane ljekara ili nakon što veterinari prijave epidemiolozima da su na određenoj farmi otkrili oboljele životinje. S obzirom na to da je otkrivena kju groznica na više gazdinstava, te da je sada pojačan nadzor i testiranje, za očekivati je da se u narednom periodu registruje još neki slučaj, naročito među profesionalno izloženim osobama (farmeri, veterinari i drugi)", kažu iz IJZ-a.
Jako je važno da osobe koje imaju farme životinja (goveda, ovaca, koza) prate savjete veterinarskog i zdravstvenog sektora kako bi smanjile vjerovatnoću infekcije.
"Naglašavamo da je najčešći put prenosa aerogeni - putem kontaminiranih čestica vazduha koje sadrže Coxiella burnetii, kao i direktnim kontaktom sa kontaminiranim mlijekom, mesom, vunom i aerosolima koji potiču od životinjskih izlučevina (urina, fekalija ili tečnosti prilikom porođaja). Takođe, rezervoari Coxiella burnetii, pored domaćih, mogu biti i divljač, ptice, kao i krpelji. Nije rijetka situacija da izvor i mjesto potencijalne ekspozicije ostanu neotkriveni."
Tvrde da je direktno prenošenje sa inficiranog na zdravog čovjeka vrlo rijetka pojava,u uobičajenim okolnostima praktično ne postoji.
"Što se tiče rizika od prenosa putem mlijeka, on je praktično nepostojeći ako se koristi pasterizovano ili mlijeko koje se prokuva do ključanja. Za pripremu mliječnih proizvoda treba koristiti pasterizovano mlijeko", zaključuju iz IJZ-a.
