U Strategiji se ističe da je problem upisna politika, nedostatak opreme za napredno istraživanje i veliki broj studijskih progama koji nude iste diplome.
"Neophodna je reforma studijskih programa osnovnih i master studija s posebnim fokusom na ishode učenja. Potrebno je formulisati i sprovesti jasne strategije za upravljanje ustanovama visokog obrazovanja, kako bi se postigla odgovarajuća ravnoteža između centralizovanog i decentralizovanog upravljanja. Ustanove treba da dizajniraju studijske programe na način da najbolje odgovore kako preferencama i sklonostima pojedinca, tako i zahtjevima tržišta rada i unaprijede model praktične nastave, kako bi se svim studentima obezbijedila adekvatna praktična nastava i priprema za tržište rada. Takođe treba redefinisati i usvojiti kriterijume i uslove za upis na ustanove visokog obrazovanja i sprovesti analizu ishoda učenja i redefinisati ih ukoliko se pokaže opravdanim, kako bi u najboljoj mjeri odgovarali globalnim trendovima na tržištu rada. Neophodno je unaprijediti kvalitet u visokom obrazovanju u podučavanju, učenju i profesionalnom usavršavanju koristeći evropsku dobru praksu i savremene tehnologije. I dalje je visok procenat srednjoškolaca koji završavaju stručne škole i nastavljaju studije, što predstavlja značajnu neusaglašenost s konceptom srednjih stručnih škola, budući da je njihova primarna uloga da obezbijede kvalifikovan stručni kadar za tržište rada, sa mogućnostima usavršavanja kroz više obrazovanje", ističu u Startegiji.
Objašnjavaju da problem zapošljavanja dodatno može da se usložnjava zbog izmjene modela visokog obrazovanja koji će izazvati istovremeno prisustvo bečelora (osnovne trogodišnje studije) po prethodnom i novom modelu, specijalista po prethodnom modelu i mastera po prethodnom i novom modelu.
"Očekuje se da selekcija na tržištu rada adekvatno prepozna svih pet diploma. Pri tome treba imati u vidu tradicionalnu praksu da je sve to "pokrivala diploma sa završenim četvorogodišnjim studijama". Uticaj nezaposlenosti može se reflektovati i na zainteresovanost srednjoškolaca za upis na studije. U periodu do usvajanja Zakona o visokom obrazovanju (2017) nije normativno bio prepoznat značaj ishoda učenja tako da oni nijesu bili sastavni dio kurikuluma studijskih programa. U prethodnom zakonu o visokom obrazovanju i izmjenama i dopunama koje su rađene do 2019. godine, ishodi učenja su naglašeni kao obavezan sadržaj programa (provjere, ispitivanja, ocjenjivanja). Polazna faza njihove implementacije, posebno za studijski program, urađena je nesistematično, tako da je postupak za njihovo definisanje po nivoima bio pojednostavljivan kako po suštini, tako i po značaju. Pored toga, ponuda većine studijskih programa je i dalje preskriptivna, pružajući studentima malo mogućnosti za izbor između različitih modula", navode u Strategiji.
Najteže na prvoj godini studija
U startegiji ističu da dugogodišnja praksa pokazuje da je uspjeh studenata na prvoj godini posebno problematičan.
"Imajući u vidu da je početak studija preloman period u navikama i odnosu mladih prema obavezama, njihov uspjeh na prvoj godini često je ispod očekivanja. Kako pristup visokom obrazovanju, po postojećim kriterijumima, pruža široke mogućnosti za upis, veliki broj studenata ima problem da postigne očekivane rezultate. Zato se zadržavaju na prvoj godini ili prenose ispite sa prve godine tokom ostalih godina studija. To stvara pritisak na ustanove zbog ograničenog broja studenata, broja rokova, a kod nastavnika utiče na kriterijume polaganja ispita. Imajući u vidu postojeću zahtjevnu organizaciju nastave i konsultacija, praćenje rada studenata tokom nastave, kao i obaveznu administraciju za izvještavanje o rezultatima i napredovanju studenata ukupno radno vrijeme može biti zauzeto nastavnim obavezama i time može imati poteškoću u ispunjavanju očekivanih zadataka u pogledu ličnog usavršavanja, istraživanja ili društveno odgovornog angažmana", navode iz MPNKS.
Izvor: dan.co.me
