U okviru projekta “Zaštita mrkih medvjeda u Dinaridima”, koji realizuju u saradnji sa EURONATUR fondacijom iz Njemačke, CZIP je sproveo neinvazivno genetičko uzorkovanje izmeta ove vrste na teritoriji Crne Gore.
Iz CZIPA pojašnjavaju da je istraživanje obavljeno zbog nedostatka preciznih i naučno utemeljenih podataka o njihovoj brojnosti u prošlosti.
"U saradnji sa Lovačkim savezom Crne Gore, Javnim preduzećem za nacionalne parkove Crne Gore, Parkom prirode Piva, kao i uz podršku Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja, u periodu između 10.09.- 9.12.2018. godine, ukupno je sakupljeno 135 uzoraka mrkog medvjeda. Od njih je uspješno genotipizirano 48 uzoraka, pri čemu su determinisane 32 različite jedinke, od toga 12 ženki i 20 mužjaka", navodi se u saopštenju ove organizacije.
Kako su kazali, ovim su željeli postići dva cilja.
"Prvi, da se procijeni veličina populacije mrkih medvjeda u Crnoj Gori. Pomoću genotipiziranja (izrade genskih „otisaka prstiju“) moguće je indetifikovati pojedinačne jedinke medvjeda od kojih uzorci potiču. Na ovaj način možemo tačno izbrojati koliko smo medvjeda indetifikovali (minimalan broj medvjeda u populaciji). Pomoću „uhvati-označi-ponovo uhvati“ modeliranja, procjenjujemo broj medvjeda koji nam je promakao prilikom uzorkovanja, što nam na kraju daje procjenu veličine cjelokupne populacije. Drugi cilj se odnosio na dobijanje prvih empirijskih podataka o genetskoj raznolikosti mrkih medvjeda kod nas, kao i potraga za dokazima o strukturi populacije koji bi ukazivali na neke savremene ili istorijske procese koji fragmentiraju njihovu populaciju", navodi se u saopštenju CZIP.
Takođe, napominju da je studijom zamišljeno da se prikupi znatno veći broj uzoraka, ali dobijeni rezultati nisu dovoljni da se definiše brojnost mrkih medvjeda u Crnoj Gori.
"Međutim, raduje nas činjenica da funkcioniše protok gena, što nas navodi na zaključak da populacija ove vrste u Crnoj Gori nije mala. Tačnije, genetički diverzitet mrkih medvjeda koji obitavaju na našoj teritoriji, vrlo je blizak istom kod mrkih medvjeda čije se stanište nalazi na teritoriji Hrvatske i Slovenije, a znatno veći u odnosu na ugrožene populacije u Kantabriji (Španija) ili Abrucu (Italija)", kazali su iz organizacije.
"Sprovođenje mjera kojim težimo da osiguramo suživot između čovjeka i medvjeda, moraju biti osmišljene na temelju novih ekoloških saznanja potkrijepljene naučnim dokazima", dodaju iz Centra za zaštitu i proučavanje ptica.
Kako ističu, ovom studijom su napravljeni prvi koraci u tom smjeru.
"Budući da je korišćena genetska metoda naučno zasnovana i objektivna, očekujemo da ista bude temelj za donošenje budućih odluka vezano za upravljanje ovom vrstom kod nas, kao i da bude prihvaćena od svih zainteresovanih grupa", zaključuju u saopštenju.
