Iz resora Kemala Purišića kazali su za Pobjedu da su djeca usvojena iz hraniteljskih porodica. Direktor Dječjeg doma "Mladost" u Bijeloj Janko Labović naveo je da lani nije usvojeno nijedno dijete iz te ustanove, u kojoj ne borave djeca ispod tri godine, ali se i ta statistika mijenja ove godine.
"U procesu je već jedno usvajanje", rekao je on, dodajući da u Domu živi 89 djece.
U hraniteljskim porodicama je, s druge strane, 367 djece, od čega u srodničkim 312 djece, a u nesrodničkim 55.
Iz Ministarstva rada kažu da se na evidenciji nalazi oko 20 porodica iz Crne Gore koje čekaju na usvajanje djeteta.
U skladu sa najboljim interesima djeteta, principom Konvencije o pravima djece, koju je potpisala i ratifikovala i Crna Gora, sva djeca i mladi, ističu iz resora Kemala Purišića, imaju pravo da žive u porodici. Kada biološka porodica nije u stanju da se brine o njima, podsjećaju oni, traži se alternativno rješenje, što je u praksi većine zemalja najčešće hraniteljska porodica.
"Hraniteljska porodica njeguje dijete, brine se o njegovom zdravlju, vaspitanju i obrazovanju, pružajući mu toplinu porodičnog doma, dok država obezbjeđuje naknadu za rad hranitelja i boravak djeteta u hraniteljskoj porodici", istakli su iz Ministarstva.
Ističu da bilježe porast djece u hraniteljskim porodicama, posebno nesrodničkim.
"Crna Gora ima tradicionalno dobro razvijeno hraniteljstvo u okviru proširene porodice, pa se dodatno radilo na razvoju nesrodničkog hraniteljstva. Tako, na primjer, u nesrodničkim hraniteljskim porodicama je 2010. godine boravilo devetoro djece, a krajem 2019. godine 55, što predstavlja porast od 500 odsto", rekli su oni.
Dodaju da Ministarstvo rada i socijalnog staranja već nekoliko godina sprovodi intenzivnu reformu sistema socijalne i dječije zaštite, a naročito u cilju inkluzije ugroženih, društveno isključenih grupa i unapređenja pristupa sveobuhvatnim, inkluzivnim i održivim uslugama koje se pružaju u porodici i zajednici.
"Veoma smo posvećeni procesu deinstitucionalizacije djece smještene u ustanovama dječije zaštite. U Zakonu o socijalnoj i dječijoj zaštiti definisana je obaveza svih koji rade na poslovima dječije zaštite da ulože maksimalne napore da pomognu ostanak djeteta u porodici kroz pružanje podrške porodici, a ako to nije moguće ili nije u najboljem interesu djeteta, kroz pružanje porodičnog smještaja -hraniteljstva. Ministarstvo rada u kontinuitetu radi na jačanju saradnje svih nadležnih sektora u cilju sprečavanja smještaja djece u ustanove, odnosno snaženju hraniteljstva", poručili su oni.
Izvor: Pobjeda
