Kako objašnjavaju iz MPNI, najveći dio sredstava biće usmjeren na izgradnju objekata u okviru obrazovnog sistema, čime se stvaraju preduslovi za modernizaciju i kreiranje obrazovnog sistema u skladu sa najsavremenijim EU praksama.
"Takođe, biće pokrenut proces sveobuhvatne reforme nastavnih planova i programa na način da oni odgovore potrebama savremenog društva i omoguće da djeca i adolescenti steknu znanja i vještine koje su im potrebne za dalje učenje i napredovanje, ali i omoguće bolju zapošljivost i opštu životnu dobrobit", navodi se u saoopštenju.
Kvalitet nastave biće unaprijeđen kroz obuku velikog broja nastavnika u različitim oblastima, uključujući primjenu digitalnih alata, razvoj socijalnih i emocionalnih vještina djece, pružanje podrške djeci iz osjetljivih grupa, primjenu principa pravičnog i na jasnim standardima oslonjenog ocjenjivanja, itd.
Strategija se odnosi na sve nivoe obrazovanja – od ranog i predškolskog do visokog obrazovanja i obrazovanja odraslih – i ima za cilj stvaranje inkluzivnog, pravednog i savremenog sistema koji odgovara potrebama djece, mladih i društva u cjelini.
Ou ministarstva navode da postoje četiri ključna strateška cilja.
"Kvalitet i pravičnost - pružanje obrazovanja koje odgovara individualnim potrebama svakog djeteta, sa posebnim fokusom na djecu iz ranjivih grupa, uključujući Rome i Egipćane, djecu sa smetnjama u razvoju, izbjeglice i djecu iz drugih govornih područja, kao i djecu iz porodica ugroženih siromaštvom. Zatim osnaživanje nastavnika i škola - unapređenje inicijalnog obrazovanja i kontinuiranog stručnog usavršavanja nastavnika, te podizanje ugleda i profesionalne autonomije prosvjetnih radnika", navodi se u saopštenju.
Treći cilj je efikasno upravljanje i finansiranje - uvođenje mehanizama za razvoj politika i reformskih aktivnosti zasnovanih na dokazima, efikasnija upotreba budžetskih sredstava i veća odgovornost institucija na svim nivoima.
"Modernizacija infrastrukture i digitalna transformacija- rekonstrukcija i izgradnja škola po savremenim standardima koji omogućavaju kvalitetno i inkluzivno obrazovanje, digitalizacija nastavnog procesa i upravljačkih sistema, te integracija zelenih vještina i klimatske otpornosti u obrazovanje", navode kao četvrti cilj.
Ključne reformske oblasti koje će se sprovoditi u naredne dvije godine uključuju unapređenje kurikuluma i uvođenje novih modela učenja koji podstiču kritičko mišljenje, rješavanje problema, digitalne vještine, socijalne i emocionalne vještine i građanske kompetencije. Zatim kreiranje uslova za uspostavljenje sistema cjelodnevne škole, u kojoj učenici dobijaju ne samo formalno obrazovanje, već i dodatnu podršku, vannastavne aktivnosti i kvalitetno slobodno vrijeme.
"Digitalna transformacija obrazovnog sistema kroz razvoj digitalnih udžbenika, učenja na daljinu i podršku za digitalnu pismenost i bezbjedno, svrsishodno i inkluzivno korišćenje digitalnih tehnologija. Jačanje inkluzije kroz podršku nastavnicima za rad sa djecom iz osjetljivih grupa, rano prepoznavanje i pružanje podrške svoj djeci kojima je potrebna, obezbjeđivanje asistenata u nastavi, kao i fleksibilnih programa prilagođenih potrebama i sposobnostima djece na način da ona razviju svoj puni potencijal", navodi se u saopštenju.
Cilj je i povezivanje obrazovanja i tržišta rada kroz dualno obrazovanje, veći obim praktične nastave i saradnju s poslodavcima, socijalna i emocionalna podrška učenicima, uključujući mjere za zaštitu mentalnog zdravlja i prevenciju nasilja u školama.
"Rodna ravnopravnost u obrazovanju i smanjenje obrazovnog jaza između djevojčica i dječaka, uz borbu protiv stereotipa u udžbenicima i nastavnim praksama. Podrška školama u ruralnim sredinama, smanjenje teritorijalnih razlika u dostupnosti i kvalitetu obrazovanja", navodi se u saopštenju.
Iz Ministarstva navode da je strategija nastala kao rezultat u inkluzivnog i konsultativnog procesa u kojem je učestvovalo više od 8.000 osoba – nastavnika, učenika, roditelja, predstavnika civilnog sektora, međunarodnih organizacija i lokalnih zajednica, što garantuje da dokument odražava stvarne potrebe sistema i ima snažno uporište u zajednici.
"Desetogodišnja Strategija teži ravnomjernoj dostupnosti obrazovanja, smanjenju socijalnih i regionalnih razlika i razvoju kompetencija koje pripremaju djecu i mlade za život i rad u savremenom društvu", kazali su iz MPNI.
Strategija je razvijena u okviru projekta „Kvalitetno obrazovanje za svu djecu Crne Gore“, koji se sprovodi u partnerstvu Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija, UNICEF-a i Evropske unije.
