Predsjednik SRK-a Vladislav Joković nezadovoljan je takvom odlukom.
"Jezero je posljednji put poribljeno 2013. godine, očekivali smo da će konačno ,,oživjeti“, da ćemo ga poribiti u novembru. Sada smo ponovo na početku", kaže razočarano Joković.
RJEŠAVANJE
SRK ,,Bajo Pivljanin“ i Park prirode ,,Piva“ zahtjev za izdavanje dozvole za unošenje u jezero 100.000 komada mlađi kalifornijske pastrmke težine od 100 do 250 grama uputili su početkom aprila. Negativan odgovor dobili su u junu. Joković kaže kako ne zna da li će i kada ponovo pokušati da dobiju dozvolu za poribljavanje jer je velika vjerovatnoća da neće dobiti dozvolu.
On očekuje da se u rješavanje problema konkretnim potezima uključi Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede.
"Ministar poljoprivrede pokazao je interesovanje da se Pivsko jezero poribi ali je sada potrebno više od dobre volje. Prvo, u Crnoj Gori nema stopostotno autohtone crnomorske pastrmke, nikada se nije ni proizvodila. Ima neke potočne pastrmke iz Jadranskog sliva, ali iz Crnomorskog nije je nikada bilo. Prema našim informacijama nema je ni u regionu. Ali svakako će do informacije gdje se može nabaviti lakše doći Ministarstvo kontaktirajući zvanično resorna ministarstva u državama regiona, koje pripadaju Crnomorskom slivu", kaže Joković.
SPORAZUM
Prvi čovjek SRK-a ,,Bajo Pivljanin“ smatra da je situacija sa ribljim fondom loša te da je posljedica višegodišnjeg nemara, a kao glavnog krivca navodi Elektroprivredu.
"Poribljavanje je jedna od najznačajnijih mjera za unapređenje ribljeg fonda a do višegodišnjeg zastoja u sprovođenju te aktivnosti došlo zbog nepoštovanja ugovora koji su zaključile Opština i Elektroprivreda. EPCG je uništila prirodni mrijest a ništa nije uradila da to nadomjesti, zato smo ostali bez autohtone pastrmke a rješenje nije na vidiku, imam utisak da se o njemu i ne razmišlja", kaže Joković.
On podsjeća da su nakon puštanja u rad Hidroelektrane Piva 1976. godine, tj. potapanjem rijeka Pive, Komarnice, Vrbnice, Bukovice, Mratinsjkog potoka i Sinjačkog potoka sa hidroakumulacionim jezerom, EPCG i Opština postigli sporazum da se napravi na rijeci Vrbnici mrestilište kako bi se obezbijedilo trajno poribljivanje Pivskog jezera zbog nemogućnosti prirodnog mrijesta. EPCG je mrestilišta izgradila 1987. godine, formirano je matično jato potočne pastrmke i mrestilište dato na korišćenje firmi Akvador iz Nikšića. Ta firma je sklopila ugovor sa Ministarstvom poljoprivrede i ruralnog razvoja da dio mlađi odvoji za poribljavanje Pivskog jezera. To je funkcionisalo do 2012. godine kada Akvador raskida ugovor sa EPCG i od tada Pivsko jezero nije poribljeno, podsjeća Joković.
Nepoznat genetski kod vrsta u ribnjacima?
Činjenica da je Agencija za zaštitu prirode uzela u razmatranje njihov zahtjev a potom ga odbila, ukazuje, kaže Vladislav Joković, da nadležnim organima nije poznato što se proizvodi u crnogorskim ribnjacima, tj. koje vrste ribe.
"Ministarstvo i Agencija očigledno ne znaju koji je genetski kod vrsta u ribnjacima u Crnoj Gori. Jer da znaju, da imaju te podatke, ne bi nam, pretpostavljam, dozvolili da gubimo i vrijeme i novac. Mi smo u zahtjevu za dobijanje dozvole za poribljavanje naveli iz kojeg ribnjaka nabavljamo mlađ, platili smo Prirodno matematičkom fakultetu da uradi analizu! Stočari, na primjer, znaju genetski kod životinja koje drže, prilikom registrovanja farme taj podatak moraju imati. Po analogiji, kada se reguistruje ribnjak mora se znati koju vrstu ribe će prizvoditi, njen genetski kod", kaže Joković.
Strana vrsta i opasnost od uzvodnih migracija
Nakon što je dobila zahtjev SRK ,,Bajo Pivljanin“ i Parka prirode ,,Piva“ Agencija za zaštitu prirode i životne sredine je formirala stručnu komisiju koja je dala procjenu invazivnosti strane vrste.
"U izvještaju je komisija navela činjenicu da vode koje namjeravaju poribiti nijesu u potpunosti zatvoren sistem, već da postoji mogućnost od uzvodnih migracija i ulaska u slobodni dio toka Komarnice i Pridvorice. Zato su mišljenja da unošenje kalifornijske pastrmke predstavlja potencijalnu opasnost po diverzitet ihtiofaune tog slivnog područja. Sa stanovište struke u vodotocima koji sadrže prirodne populacije nije dozvoljeno unostiti strane vrste zbog potencijalne opasnosti širenja i kompetencija sa autohtonim vrstama. Zato se na osnovu Zakona o stranim i invazivnim vrstama biljaka, životinja i gljiva ne može izdati dozvola za unošenje", navedeno je u obrazloženju rješenja Agencije za zaštitu prirode i životne sredine od 1.juna.
Izvor: Pobjeda
