Na tom izuzetnom lokalitetu, zatekli smo tokom edukativnog izleta i Nikolu Borovinića, rukovodioca projekta iskopavanja koji će zajedno sa ekipom arheologa iz SAD-a, predvođenih Dr Robertom Vejlonom, profesorom paleontologije na Univerzitetu Mičigen, do sredine narednog mjeseca boraviti u Crvenoj stijeni.
Borovinić je učenicima kazao da je pećina otkrivena tek 1954. godine i da su tada krenula prva istraživanja koja su trajala desetak godina, te da su do početka mnogi svjetski stručnjaci bili zainteresovani da dođu ovdje i rade. To je nastavljeno i danas, pa dolaze ljudi iz raznih djelova svijeta da rade razne analize koje su potrebne da razumijemo kako je čovjek u tom periodu živio i kako je organizovao svoj životni prostor u pećini.
„Ono što ovu pećinu čini posebno i toliko zanimljivom je dugi kontinuitet života. Prvo su je dugi niz godina nastanjivali neandertalci, skoro 100.000 u nizu. Nakon toga je došao moderni čovjek i on je nekoliko desetina hiljada godina tu živio, pa imamo slojeve iz mezolita, neolita do bronzanog doba i završavamo do gvozdenog doba. Mi smo radili razna istraživanja i uvidjeli da je to zbog njenog povoljnog položaja, osunčanosti, blizina vode, šume okolne, zbog lova. Najzanimljiviji je upravo taj period neandertalca. Jedna jako interesantna stvar je što smo ovdje pronašli samo jedan zub od neandertalca, što je i jedini nalaz čovjeka, ne samo ovdje, nego i malo šire na Balkanu“, kazao je Borovinić pred okupljenom djecom i dodao da su nađeni brojni ostaci kostiju životinja, mahom jelena, kozoroga, ali i pećinskog lava.
Takođe, pronađeni su ostaci oruđa i oružja – razne alatke za obradu kamena, kostiju, nakita, vrhovi koplja...
Nakon posjete Crvenoj stijeni učenici su prema planu izleta posjetili arheološko nalazište Riječani, nekadašnju naseobinu Saltua, koja je predstavljala raskrsnicu puteva od Nikšića ka primorju i Cavtatu.
Kraj posjete bio je rezervisan za obilazak čuvenog Rimskog mosta na Moštanici.
