Iz Nikšićkog udruženja za zaštitu životinja odmah su reagovali i tokom cijelog dana pokušavali da spase otrovane pse i uklone pronađeni otrov koji je bio kamufliran u hrani, a raspoređen na Šetalištu Alekse Backovića i u blizini Filozofskog fakulteta.
„U CB Nikšić smo dali izjavu o čitavom slučaju, a tužilac je naložio da se izvrši uviđaj i uzmu uzorci sa otrovom. Rezultati su nam potvrdili da je riječ o trovanju, a nalaz ćemo odnijeti u policiju i time dopuniti iskaz. Velika je sumnja da je u pitanju ozloglašeni kreozan, otrov čija prodaja je zabranjena, jer je opasan po život ljudi i životinja, ali ne možemo biti sigurni dok ne budu izvršene analize. Pošto je otrov bio razasut po trotoaru, to je moralo biti počišćeno, jer je postojala opasnost da se psi nastave trovati, i da ljud,i preko obuće, unesu otrov u svoj stan. Pripadnici Službe zaštite i spašavanja šmrkom su sprali otrov sa betona pored zgrade Monteksa“, kažu nam iz Udruženja o onome što su vidjeli i uradili kada su dobili informacije da je neko na takav način pokušao da ukloni napuštene pse sa ulica.
Problem napuštenih pasa koji lutaju ulicama grada ne postoji od juče, a sve više izaziva nezadovoljstvo građana. Iz te nevladine organizacije žele da ponude institucijama rješenja ističući da dio problema predstavljaju vlasnici koji se ponašaju neodgovorno i prema zajednici i prema svojim kućnim ljubimcima, napuštajući ih i ostavljajući bez sterilizacije i kastracije.
„Ne možemo dovoljno dobro podvući koliko su sterilizacija i kastracija važne za održavanje populacije napuštenih pasa na prihvatljivom nivou. Nažalost, još uvijek vladaju predrasude o ovim procedurama, neke iz neznanja, neke iz iskustva, ali uglavnom iz poistovjećivanja životinja i ljudi. Tako, imamo jako mali broj muškaraca koji su spremni da kastriraju svog kućnog ljubimca muškog pola. Kada je već tako, vlasnici mogu da drže svoje pse na sigurnom, kako ne bi došlo do razmnožvanja i rasta populacije na ulicama“, predlažu jedan od načina u Udruženju, koje je nedavno preko svoje Facebook stranice organizovalo besplatnu sterilizaciju i kastraciju za po jednog kućnog ljubimca.
Građani se nerijetko žale da su bili napadnuti od nezbrinutih pasa i pretrpjeli strah, a u nekim slučajevima i povrede. Naši sagovornici kažu da je bilo takvih slučajeva, ali još jednom skreću pažnju, prije svega, na ulogu koju mogu da imaju građani.
„Psi nemaju sposobnost da racionalno razmišljaju i naprave plan kontrole razmnožavanja i humanog zbrinjavanja. Psi žive po instinktima. Čovjek je od pravuka napravio psa i odvojio ga od prirode i divljine, tako da je naša odgovornost prema ovim životinjama velika“, poručuju predstavnici Nikšićkog udruženja i navode da se pojedinci ponašaju kao da žele da pobjegnu od te odgovornosti u zajednici.
Prije nešto više od godinu dana otvoren je dugoočekivani azil za pse u Bresticama, udaljen oko 20 kilometara od Nikšića, ali ni to nije pomoglo makar u smanjenju broja nezbrinutih pasa na ulicama.
„Naši volonteri idu u sklonište s vremena na vrijeme, s obzirom na to da je put jako nepristupačan. Psi u nikšićkom skloništu se ne sterilišu, za razliku od skloništa u Podgorici, koje sprovodi politiku Uhvati-steriliši-pusti, što predstavlja dobar primjer, za koji su se izborile nevladine organizacije. Uslovima u skloništu nismo zadovoljni uopšte. Ženke i mužjaci se drže zajedno, a zdjelice za vodu prilikom naše posljednje posjete su bile prazne. Ove godine je budžetom izdvojeno 20.000 eura za dogradnju skloništa. Mi ćemo pratiti kako će taj novac biti utrošen“, kažu u uvjerenju da još mnogo treba da se radi da bi to mjesto bilo privedeno namjeni.
Kako kažu propisi, za sakupljanje, prevoženje i zbrinjavanje napuštenih kućnih ljubimaca nadležno je JKP Komunalno Nikšić, ili neko drugo privredno lice kome su ovi poslovi povjereni posebnom odlukom Skupštine opštine, međutim, objašnjavaju oni, u stvarnosti nadležni organi rade samo prve dvije stvari i to dodatno otežava problem.
„Zbrinjavanje napuštenih životinja radimo mi i građani. I o tome smo razgovarali na sastanku koji smo nedavno imali sa potpredsjednikom Opštine Draganom Perovićem“, smatraju iz ove NVO i naglašavaju da je takva situacija neodrživa, ali i da je cjelokupan problem rješiv uz zajedničko djelovanje građana, institucija i NVO sektora.
Pošto se moglo čuti da se životinje usmrćuju po smještanju u azil, iz Udruženja napominju da je prema Zakonu o zaštiti dobrobiti životinja, usmrćivanje u skloništima dozvoljeno nakon 30 dana. I po tom pitanju imaju inicijativu po uzoru na mjere koje su donešene u Hrvatskoj, a koje predviđaju ukidanje takvih rokova.
„U Hrvatskoj postoji šest ''no kill skloništa'', koja su pokrenula inicijativu da se taj rok ukine, i koju su podržali njihova predsjednica i ministar poljoprivrede. Željeli bismo da čujemo stav našeg ministra poljoprivrede o ovim pitanjima, s obzirom na to da je ovo nešto za šta je javnost veoma zainteresovana.
Očekujemo da će naša Opština prepoznati važnost takvog djelovanja“, zaključuju iz Nikšićkog udruženja za zaštitu životinja.
