Generalni sekretar Udruženja banaka Bratislav Pejaković kao razlog za postavljanje novih rekorda najprije navodi povjerenje u banke. Kamate smatra optimalnim i u skladu sa rizicima. I ekonomski analitičar Davor Dokić saglasan je da su banke najsigurnije mjesto za čuvanje novca, ali smatra da bi država trebalo da ga iskoristi zaduživanjem kod građana. Velike razlike između kamata na štednju i kredite Dokić vidi kao zloupotrebu i posljedicu stvaranja kartela, pa ističe da bi tim povodom država trebalo da reaguje.
Ukupni depoziti u crnogorskim bankama na kraju jula dostigli su novi rekord. 5,89 milijardi eura i za oko 340 miliona su veći u odnosu na isti mjesec prošle godine. Građani u bankama drže 2,26 milijardi. Generalni sekretar Udruženja banaka Bratislav Pejaković kazao je za Radio Crne Gore da postojeće stanje depozita predstavlja kombinaciju više faktora.
"To je veliko povjerenje koje građani imaju u banke. S druge strane, nemaju ni mnogo opcija jer sigurnost je zagarantovana i uvijek mogu da dođu do svojih sredstava koje su stavili kod banke. Za razliku od hartija od vrijednosti gdje zavisite od tržišta, da li je plitko i da li možete doći do svojih sredstava koje su vam potrebne", rekao je Pejaković.
I ekonomski analitičar Davor Dokić smatra da su banke najsigurnije mjesto za čuvanje novca.
"Imate i fond zaštite depozita koji garantuje do određenih iznosa cifre za koje država stoji. Ljudi koji imaju višak novca su na neki način sigurni, iako su ti prinosi koji ostvaruju na novac jako niski", kaže Dokić.
Na stanje depozita prema Pejakoviću utiču i pozitivni pokazatelji rada banaka i visoka likvidnost. Kamate na oročene depozite, zavisno od vremena oročenja, prosječno iznose od 1,4 do 2,5%.
Prosječna efektivna kamata na kredite u julu je iznosila skoro 6 procenata. Pejaković kaže da su u ovom trenutku kamate optimalne i u skladu sa rizicima.
"Ako bih vam rekao da kod pravnih lica imamo plasmane ispod 3% na godišnjem nivou, to je na evropskom nivou. Što se tiče potrošačkih kredita, mislim da smo i tu na nivou određenih zemalja Evropske unije kao što su Italija, Austrija", rekao je Pejaković.
To što građani imaju višak novca i ne koriste ga, Dokić smatra da bi država mogla da iskoristi.
"Da bi država mogla da se zaduži i da dio tog novca prebaci na neki način u državne tokove, a ovako jednostavno dajemo bankama zicer da na osnovu spredova zarađuju enormni novac", kaže Dokić.
Podsjećamo da je Vlada Crne Gore najavila da će ove godine emitovati svoje hartije od vrijednosti na domaćoj berzi u iznosu od 50 miliona eura. To je prema najavama trebalo da se desi u junu, zašto nije, nije poznato.
Dokić smatra da je razlika između aktivnih i pasivnih kamata previsoka i da bi tim povodom država trebalo da reaguje.
"Jer ovo je klasična zloupotreba, al to ne rade samo banke već i osiguravajuća društva, to rade i trgovinski lanci. To je bukvalno stvaranje kartela u crnogorskoj privredi, što je najstrožije zabranjeno po crnogorskim ustavu. Međutim, kada to niko ne kontroliše i niko se ne bavi time naravno da će svi iskoristiti šansu da zarade što više", rekao je Dokić.
Bruto domaći proizvo zemlje, odnosno vrijednost njene ekonomije za ovu godinu procijenjena je na 7,9 milijardi eura, a neto javni dug države na kraju marta iznosio je 4,2 milijarde.
Tako da ukupni depoziti u bankama vrijede koliko i 75 odsto BDP-a, a i veći su od javnog duga za 1,7 milijardi.
