Predstavnica UNDP-a u Crnoj Gori, Fiona Mekluni, kazala je da je prethodna studija te organizacije iz 2012. godine pokazala da je preko 65 odsto, odnosno svaka treća žena u Crnoj Gori bila žrtva nekog oblika nasilja od supruga ili partnera.
“Ovo ukazuje da su u Crnoj Gori i dalje prisutni patrijarhalni stavovi i tradicionalni obrasci ponašanja koji su diskriminatorni i koji podstiču rodni stereotipi”, ocijenila je Mekluni.
Ona je navela da prema istraživanju UNDP-a od prošle godine svaki drugi službenik u crnogorskom pravodusđu smatra da je nasilje u porodici privatna stvar koju ne treba prijavljivati.
“Sa druge strane, bilo je i pozitivnih pomaka, naročito kada je riječ o unapređenju pravnog i okvira politika za borbu protiv nasilja u porodici. Uz podršku i zastupanje sistema Ujedinjenih nacija, usvojeni su novi zakoni i uvedeni novi pravni mehanizmi”, podsjetila je Mekluni.
Međutim, kako je ocijenila, sprovođenje pravnog okvira i međunarodnih obaveza i dalje predstvalja izazov.
“Zato nam je potrebna združena akcija svih institucija, međunarodnih partnera i građana kako bi se zajedničkim snagama dovelo do promjene ponašanja na svim nivoima društva”, poručila je Mekluni.
Predstavnik Ministrastva za ljudska i manjinska prava, Leon Đokaj, kazao je da istraživanja javnog mnjenja pokazuju da 92 odsto građana vjeruje da postoji porodično nasilje, ali je samo mali procenat spreman da o njemu javno govori.
On je naveo da su od djece, koja su bila svjedoci porodičnog nasilja, čak 60 odsto dječaka potencijalni nasilnici.
“Čak 73 odsto nasilnika su bili zlostavaljni kao djeca”, naveo je Đokaj.
On je kazao da dodatno uznemirava podatak da svaka četvrta osoba vjeruje da je nasilje opravdano u pojedninim situacijama i da ga žrtva izaziva ponašanjem. “To jasno pokazuje da je porodično nasilje u Crnoj Gori prikriveno mračnim i velom neznaja, straha i ćutanja”
“To je više nego dovoljno da nas alarmira i da pokaže da međunarodne organizacije, nacionalne i lokalne institucije, civilno društvo i pojednici moramo biti svjesni da sistem zaštite u Crnoj Gori mora biti dodatno ojačan”, istakao je Đokaj.
On je naveoo da nasilje može i treba da prijavi svako ko je svjedok da ono postoji.
“Svakodnevno treba povećati nivo svijesti da se protiv nasilja u porodoci mora boriti i to na svim nivoima”, naglasio je Đokaj, dodajući da nasilje niko ne treba da trpi i krije.
Šefica Misije OEBS-a u Crnoj Gori, Janina Hrebičkova, ocijenila je da pozitivan pomak predstavlja to što je jasno da rodno zasnovano nasilje predstavlja opterećenje za zajednice i društva, negativno utičući na sigurnost, produktivnost, sprovođenje zakona i državne budžete.
Ona je poručila da su udruživanje napora i sinergija neophodni za rješavanje tog problema.
“Posebno me raduje što ovdje danas vidim partnere iz različitih oblasti što pokazuje da Crna Gora ovom pitanju pristupa na sistamatičan način”, kazala je Hrebičkova.
Ona je izrazila nadu da će Crna Gora imati manji stepan rodno zasnovanog nasilja i svih oblika diskriminacije. Kako je poručila, Misija OEBS-a u Podgorici će nastaviti da bude pouzdan partner u tom procesu.
Šef Delegacije Evropske unije (EU) u Podgorici, Aivo Orav, kazao je da je jedan od osnovih principa na kojima EU počiva rodna jednakost. “Stoga, ne možemo tolerisati ni jedan vid nasilja”.
On je ocijenio da kapacitet institucija u toj oblasti, uključujući policiju i sudstvo moraju biti ojačani, moraju bolje štititi žrtve i strožije kažnjavati počinioce.
Orav je poručio da EU ostaje snažno posvećena sprječavnju rodno zasnovanog nasilja.
”Niko ne smije biti žrtva nasilja zbog pola ili bio koje druge različitosti. Svi moramo udružiti napore i ustati za svačija prava kako bi doprinijeli sprječavanju rodno zasnovanog nasilja”, poručio je Orav.
vijesti.me
