Milatović je od više poslovnih organizacija, sa kojima se sastao u petak, tražio da mu dostave predloge mjera za četvrti paket pomoći, koji će Vlada najvjerovatnije pripremiti za narednu godinu.
“Neophodno je u najkraćem roku formirati garantni fond u iznosu od 100 miliona eura, kako bi se obezbijedile garancije države od najmanje 70 odsto iznosa kredita privrednim subjektima koji su usljed epidemije i uvođenja privremenih mjera imali pad prihoda veći od 30 odsto, što bi stvorilo uslove da poslovne banke mogu kreirati povoljnije kamatne linije, sa lakšim pristupom kreditima i nižim kamatnim stopama”, piše u dokumentu koji je pripremila UPCG, na čijem čelu je Predrag Mitrović.
Kako su pojasnili, garancije Vlade i CBCG, za plasmane IRF-a i poslovnih banaka, treba opredjeljivati srazmjerno tržišnom učešću svake pojedine banke u Crnoj Gori, uz istovremeno ograničenje da tako date garancije ne mogu iznositi više od 40 odsto ukupnog plasmana banke.
“Maksimalan pojedinačan iznos kredita za koje bi država garantovala treba ograničiti na 300.000 eura, kako bi se omogućilo što većem broju privrednih subjekata da dođu do neophodnih sredstava, dok za preko 300 hiljada treba odobrenje Vlade ili resornog ministaretva”, piše u predlogu mjera UPCG.
Pravo na kredite pod navedenim uslovima treba obezbijediti subjektima koji su imali pad prihoda od 30 odsto i više u odnosu na 2019. godinu.
Kada su u pitanju subvencije, iz UPCG supredložili da preduzetnicima i kompanijama kojima je usljed epidemije i privremenih mjera NKT-a opao prihod u odnosu na 2019. godinu za 30 odsto ili više, obezbijediti subvenciju 100 posto minimalne zarade zaposlenih do 1. aprila 2021. godine, odnosno i dalje zavisno od epidemiološke situacije i poboljšanja uslova poslovanja.
Unija je predložila i hitne izmjene Zakona o porezu na dodatu vrijednost. Tražili su povećanje iznosa od 18 hiljada ostvarenog prometa kao uslova za obaveznu PDV registraciju na najmanje 30 hiljada.
“Najveću korist od povećanja ovog praga imali bi preduzetnici i mikro preduzeća koji se trenutno nalaze u najtežoj situaciji što se tiče opstanka poslovanja. Danom ulaska u PDV sistem, njihova roba i usluge postaju skuplje za 21 odsto, ulaze u vrlo zahtjevnu i neizvjesnu tržišnuutakmicu sa velikim privrednim subjektima i najveći broj njih ubrzo zapada u poslovne probleme i nelikvidnost. Ovi problemi egzistiraju od ranije, a dodatno su izraženi u novonastalim okolnostima”, piše u predlogu.
Takođe, tražili su uvođenje mogućnosti plaćanja PDV-a po naplaćenoj realizaciji za određene kategorije poreskih obveznika.
“I ovakva izmjena zakona bi predstavljala poseban vid „podrške” i olakšanje poslovanja malim privrednim subjektima”, tvrde u Uniji.
Predlažu uvođenje nepunog radnog vremena
Kada su u pitanju predlozi koji se tiču Zakona o radu, iz Unije su predložili da se fleksibilnije uredi rad od kuće, tako što se može predvidjeti da poslodavac može jednostrano donijeti odluku o uvođenju rada od kuće nakon konsultacija sa zaposlenima.
Zatim, predlažu uvođenje nepunog radnog vremena, a sa njime i srazmjerno umanjenje zarada u odnosu na prvobitno ugovorene zarade zaposlenog.
Traže i da se drugačije uredi pravo na naknadu po osnovu prekida rada, te da iznosi 50 odsto zarade i da se može davati osam mjeseci godišnje, umjesto dosadašnja četiri mjeseca.
Predložili su umanjenje otpremnine za 30 odsto u slučaju prestanka potrebe za radom zaposlenog u slučaju epidemije, kao i da poslodavam ne treba da poštuje otkazni rok od 30 dana u slučaju otkaza.
Izvor: Dan
