Akcija za socijalnu pravdu (ASP) prethodne sedmice je obavijestila javnost da je ta uredba ukinuta, a tragom te informacije pitali smo Službeni list kada je ta odluka objavljena i Ministarstvo kapitalnih investicija šta će ta odluka značiti za građane. Iz MKI su objasnili da su podsticaji za OIE i dalje na snazi i da se plaćaju, uprkos ukinutoj uredbi.
Iz resornog ministarstva istakli su da ukinuta uredba nije bila u skladu sa važećim zakonom o energetici, te da je zakon na osnovu kojeg je donijeta ova Uredba prestao da važi pošto je Skupština 24. saziva na petoj sjednici prvog redovnog zasjedanja dana 22. aprila 2010. godine, donijela novi Zakon o energetici, koji je stupio na snagu 14. maja 2010. godine.
"Nakon toga i zakon iz 2010. godine prestao je da važi pošto je Skupština 28. saziva, na drugoj sjednici drugog redovnog zasjedanja 29. decembra 2015. godine, donijela novi Zakon o energetici, koji je stupio na snagu 28. januara 2016. godine, shodno odredbi člana 261 tog zakona. Polazeći od činjenice da je saglasno odredbi člana 235 stav 1 Zakona o energetici rok za usklađivanje propisa sa tim zakonom istekao 28.1.2017. godine, a osporena Uredba nije usaglašena u roku određenom tim zakonom, Ustavni sud je utvrdio da ista nije u saglasju sa zakonom i da su se stekli uslovi za njeno ukidanje", istakli su iz Ministarstva kapitalnih investicija.
Iz resora na čijem je čelu ministar Ervin Ibrahimović navode da je uredbom o vjetroelektranama je bio uređen postupak mjerenja i istraživanja potencijala vjetra, definisanje zemljišta za mjerenje i istraživanja potencijala vjetra, postupak izgradnje vjetroelektrane i njenog priključenja na elektroenergetski sistem, kao i preuzimanje i otkup električne energije.
"Kako je odredbama važećeg zakonauređeno pitanje mjerenja i istraživanja potencijala obnovljivih izvora energije, postupak priključenja vjetroelektrane na elektroenergetski sistem, preuzimanje i otkup električne energije iz vjetroelektrane dalje važenje Uredbe o vjetroelektranama u pravnom sistemu nije imalo smisla", poručuju iz MKI.
Iz MKI ističu da su investitori tokom realizacije izgradnje vjetroelektrana ispoštovali propise koji su u tom trenutku bili na snazi.
"Takođe, napominjemo da su proizvođači električne energije iz vjetroelektrana ostvarili pravo na status povlašćenog proizvođača, a samim tim i pravo na podsticajnu cijenu, na osnovu postojećeg Zakona o energetici i njegovih podzakonskih akata čime je neupitno njihovo pravo na ostvarene podsticajne mjere", zaključili su iz MKI.
U Crnoj Gori imaju dvije vjetroelektrane -Krnovo i Možura. Obje su u privatnom vlasništvu i za obje na godišnjem nivou višemilionske podsticaje plaćaju građani, privreda i Vlada. Podsticaji se plaćaju preko računa za struju, stavka OIE1 i OIE2.
Naknade na snazi od 2013. godine
Podsticaji za OIE plaćaju od 2013. godine i odnose se na male hidroelektrane (mHE) i vjetroelektrane (BE), odnosno za obnovljive izvore energije. Do 2016. godine, naknada je iznosila 0,47316 centa po kilovat satu, ali od janauara 2019. naknada za 0IE1 iznosi 0,47320 centa, dok za 0IE2 iznosi 0,9439 centa po kilovatu. Naknada je uvedena radi podsticanja proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora, a u Crnoj Gori je problematizovano, jer su u pitanju privatni proizvođači čiji se biznis finansira iz budžeta građana, preko računa za struju.
