U Uniji ukazuju da preporuka nema nikakve korelacije sa očuvanjem likvidnosti privrede, kako su to objasnili u vrhovnoj monetarnoj instituciji.
“Ako se ima u vidu da je CB CG odgovorna za monetarnu i finansijsku stabilnost i funkcionisanje bankarskog sistema, opravdano začuđuje njihovo naprasno interesovanje za neradnu nedelju. Pozdravljamo preporuku CBCG da se osnaži kontrola poštovanja zakonskih prava radnika, no vjerujemo da CBCG, očigledno, nije upoznata sa naprijed navedenim kršenjima prava zaposlenih u trgovini na slobodan dan u toku sedmice i pravo na praznovanje državnih i drugih praznika, jer žive i rade u privilegovanim uslovima rada”, kazali su u Uniji.
Zbog toga, pozivaju CBCG da se ubuduće posveti resornim nadležnostima.
“Zabrinjava najnoviji pokušaj da se, pod plaštom ublažavanja negativnih posljedica izazvanih širenjem koronavirusa, ukine odredba 35a Zakona o unutrašnjoj trgovini kojom je, konačno, omogućeno svim zaposlenima u trgovini uživanje prava na slobodan sedmični dan i slobodan dan u vrijeme državnih i drugih praznika. Ovog puta takav apel, potpuno neočekivano, stiže sa adrese CBCG”, rekli su u USSCG.
Izgovor za takvu preporuku, kako su naveli, nalaze u mogućnosti povećanja zaposlenosti, poreske osnovice, a indirektno i uticaja na izvoz.
“Pri tome, niti u jednom dijelu nijesu navedeni podaci koji bi ukazali na smanjenje prihoda i broja zaposlenih u trgovini kao posljedice neradne nedelje i/ili nerada u dane državnih i drugih praznika, niti se navodi bilo koji podatak koji bi ukazao na koji način je neradna nedelja direktno ili indirektno imala negativan uticaj na izvoz. Nasuprot tome, dokazano je da će građani/ke robu za kojom imaju potrebu, ukoliko je ne mogu kupiti nedjeljom, kupiti neki drugi dan u sedmici. Sa druge strane, podaci su veoma jasni kada govorimo o tome da gotovo 40. 000 zaposlenih u sektoru trgovine, do oktobra 2019.godine, nijesu mogli da ostvare Ustavom i međunarodnim pravnim standardima garantovano pravo na dostojanstvene uslove rada koji, pored ostalog, podrazumijevaju ograničeno radno vrijeme, pravo na slobodan dan u toku sedmice i slobodan dan u vrijeme državnih i drugih praznika, koja prava su im (bar je trebalo da budu) garantovana Zakonom o radu i Zakonom o državnim i drugim praznicima”, ukazali su u Uniji.
I pored činjenice da se ukupna privredna djelatnost suočava sa brojnim izazovima usljed aktuelne epidemiološke situacije, kako su nagalsili, nesporna je i činjenica da je upravo u vrijeme epidemije značajan broj trgovačkih objekata bio u prilici da nesmetano radi i ostvaruje prihode, nerijetko čak i u uvećanom obimu.
“Dakle, ogroman broj zaposlenih u trgovini, sa akcentom na prehrambene prodavnice, bili su na prvoj liniji odbrane u ovim teškim danima, te su istovremeno bili poslednji kojima je skraćeno radno vrijeme, a prvi kada je u pitanju „popuštanje mjera“ i produžetak radnog vremena. Zar treba da ih za takav trud „nagradimo“ ukidanjem neradne nedjelje i prava da, bar jedan dan u sedmici, budu sa svojim porodicama”, naglasili su u Uniji.
